1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ruski gubici u ratu u Ukrajini

24. mart 2022.

Koliko je ruskih vojnika poginulo od početka rata? Podaci o mogućem broju žrtava se znatno razlikuju i teško ih je proveriti. Postoje ipak neke naznake da se radi o neočekivano velikim gubicima.

https://p.dw.com/p/48y9O
Uništeni ruski tenkovi u blizini Kijeva
Uništeni ruski tenkovi u blizini KijevaFoto: Serhii Nuzhnenko/AP/picture alliance

Od početka ruskog napada na Ukrajinu prošlo je već mesec dana. „Specijalna operacija“, kako ju je nazvao Kremlj, trebalo je da, prema planovima ruskog rukovodstva bude okončana u roku od nekoliko dana. Ali ona se u međuvremenu pretvorila u rat koji je na obe sukobljene strane prouzrokovao na hiljade ljudskih žrtava.

Teško je proceniti koliko je ruskih vojnika do sada zaista poginulo. Navodi o mogućem broju žrtava veoma su kontradiktorni i praktično nema nezavisnih izvora informacija na osnovu kojih bih ti navodi mogli da budu potvrđeni ili demantovani.

Šta kažu ruski izvori?

Ministarstvo obrane Ruske Federacije do sada je samo jednom objavilo podatke o sopstvenim ljudskim žrtvama. Početkom ovog meseca (2.3.) potvrđeno je da je, od početka „specijalne operacije“ poginulo 498 i ranjeno oko 1.600 ruskih vojnika. Otada Rusija krije podatke o svojim gubicima.

U nedelju uveče dosta pažnje je izazvala vest koju je objavio ruski tabloid blizak Kremlju – onlajn-izdanje lista „Komsomolskaja pravda“ je, pozivajući se na izvore u vojnim krugovima, objavilo da je do sada ubijen 9.861 ruski vojnik i da je više od 16.000 ruskih vojnika ranjeno. No, samo nekoliko minuta kasnije ta je informacija izbrisana. Radilo se o lažnoj vesti koju su na veb-izdanje plasirali hakeri, tako je to kasnije objasnio ruski list. Arhivirana verzija članka još uvek se može pronaći i pročitati na internetu.

Infografik/Map - What parts of Ukraine are controlled by Russian troops? - EN

Uprkos ruskim demantijima, može se pretpostaviti da je broj stradalih ili ranjenih ruskih vojnika mnogo veći nego što to tvrde zvanični ruski izvori. Pre nekoliko dana je „Radio Slobodna Evropa“ na beloruskom preneo da su mrtvačnice uz granicu prema Ukrajini prepune ubijenih ruskih vojnika. Na vídeo-snimcima mogu se videti kolone ruskih sanitarnih vozila koje navodno prevoze mrtve ili ranjene ruske vojnike u beloruski Gomelj. Sudeći po tom izveštaju, nekoliko hiljada ubijenih ruskih vojnika je iz Belorusije već prebačeno u Rusiju. I DW je pisao o tome da je u beloruskim bolnicama operisan neočekivano veliki broj ruskih ranjenika.

Ubijeni ruski generali

Ukrajinski veb-portal „The Kyiv Independent“ redovno objavljuje procene ukrajinskog generalštaba i u međuvremenu tvrdi da na ruskoj strani ima više od 15.000 ljudskih žrtava – tu se očigledno radi o ukupnom broju ubijenih i zarobljenih ruskih vojnika.

No, sve te podatke nemoguće je nezavisno verifikovati. Nema ni navoda o tome kojom se metodom došlo do tih podataka. Verovatno su navodi o žrtvama ruske vojske koje objavljuje ukrajinska strana veći od stvarnih gubitaka – kako bi se tako naglasili vojna sposobnost i uspesi ukrajinskih snaga.

Prema ukrajinskim navodima, u ratu je do sada ubijeno i šest od oko 20 visokorangiranih ruskih generala koji učestvuju u vojnim sukobima. Američki general Dejvid Petreus, s iskustvom rata u Avganistanu, tvrdi da je ta velika brojka „veoma, veoma neobična“ smatra da je to znak da su znatno narušene strukture komunikacije i komandovanja u ruskim redovima. Jedan portparol Ministarstva obrane SAD vest o navodnom stradanju ruskih generala prokomentarisao je ipak znatno uzdržanije. Čak i ako su ti navodi tačni, smatra on, to ne govori nužno o komandovanju ruskim trupama.

Pentagon uzdržan

Naravno da i Pentagon veoma pažljivo prati razvoj situacije u Ukrajini. Ministarstvo odbrane u Vašingtonu svoje aktuelne izveštaje o stanju na terenu sastavlja na osnovu obaveštajnih saznanja, analize komercijalnih i vojnih satelitskih snimaka, odnosno preko prisluškivanja ruske radio-komunikacije.

U ovom trenutku Pentagon na osnovu „konzervativne procene“ procenjuje da je ubijeno oko 7.000 ruskih vojnika, a da ih je ranjeno dva do tri puta toliko. Prema tim navodima, u ruskoj invaziji na Ukrajinu učestvovalo je oko 150.000 ruskih vojnika. Ako su američke brojke tačne, to bi značilo da je već nakon mesec dana rata više od deset odsto angažovanih ruskih vojnika – van stroja.

Američki vojni stručnjaci se u proračunima mogućih ruskih gubitaka oslanjaju i na javno dostupne izveštaje. Jedan od do sada najtransparentnijih izvora je holandska internet-platforma „Oryx“. Na njoj se podrobno beleži koliko je ruskih vojnih vozila do sada uništeno, koliko ih je otela ukrajinska vojska – a uz svako od tih vozila ide i fotografija, odnosno video-snimak s tačnim datumom uništenja ili otimanja.

Prema tim navodima, ruska vojska je u roku od mesec dana izgubila najmanje 270 tenkova, 258 borbenih vozila pešadije, odnosno 178 oklopnih borbenih vozila. S obzirom na to da je poznat podatak o prosečnom broju članova posade tih vozila, moguće je barem približno izračunati broj ruskih vojnika koji su stradali u ratu.

Oprez!

Pa ipak, i te navode bi trebalo uzeti s dozom opreza. Za verifikaciju foto i video materijala potrebno je mnogo vremena, tako da se i ljudi sa holandskog vojnog bloga žale na veliku količinu vesti koje im stižu, a koje još uvek nisu stigli da provere. A njihova količina će dodatno da raste, što duže bude trajao rat.

Osim toga, od početka rata znatno je porastao i udeo lažnih videa i lažiranog propagandnog materijala. To samo dodatno rasteže postupak verifikacije, a ujedni i otežava procenu stvarnih gubitaka ruskih vojnih snaga.

Uprkos svemu tome, iz podataka o već verifikovanim gubicima teške vojne opreme može se naslutiti da su ruske štete zaista znatno veće nego što je to Kremlj izvorno ukalkulisao. Ako je barem približno tačna brojka o 7.000 palih ruskih vojnika, onda bi to značilo da ruska vojska već sada, nakon samo četiri nedelje rata u Ukrajini, beleži otprilike 50 odsto ubijenih vojnika koje je Crvena armija registrovala tokom desetogodišnje (1979-1989) sovjetske vojne intervencije u Avganistanu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.