1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Ruska inteligencija: Neki ćute, neki se bore, neki odlaze

14. jul 2022.

U Rusiji kritike na račun agresije u Ukrajini vode kaznama ili društvenom bojkotu, kažu sagovornici DW. U toku je „hladni građanski rat“ i mnogi obrazovani ljudi otišli su u egzil.

https://p.dw.com/p/4E68N
Privođenje žene sa natpisom "Ja sam protiv rata" u Moskvi (februar 2022)
Privođenje žene sa natpisom "Ja sam protiv rata" u Moskvi (februar 2022)Foto: Denis Kaminev/AP/picture alliance

Ispravke kontrolnih radova pred letnji raspust mogle bi biti poslednje u njenoj karijeri. Moskovska nastavnica matematike Tatjana Červenko nada se da će i u novoj školskoj godini zadržati posao. No, to nije sigurno.

Červenko je postala suviše neprijatna za rukovodstvo škole – zbog otvorenog antiratnog stava. „Polako, ali sigurno na mene vrše pritisak, čak i kod naizgled banalnih stvari“, kaže ona za DW.  

Pokazuje svesku u kojoj je učenik nešto naškrabao na margini. „Nisam se, naravno, obazirala na to, ali mi je direktorka zamerila jer nisam izvršila svoju dužnost. Trebalo je da pozovem roditelje đaka u školu. Samo zbog ovih žvrljotina!“

Kada je počela ruska agresija protiv Ukrajine, stotine ljudi su izašle na ulice. Takođe i Tatjana Červenko. Iako je protest protekao mirno, ona je uhapšena i morala je da plati kaznu od oko 300 evra.

Direktorka je pozvala na razgovor. „Znamo za vašu akciju“, rekla je direktorka, „to nije dozvoljeno.“ „Pitala sam: zašto?“, priča Červenko. „To je moje slobodno vreme. Rekla je da bi roditelji učenika bi mogli da prigovore.“ Od tada rukovodstvo škole budno nadzire Tatjanu, kaže ona.

„Samo idite!“

Priča o Tatjani Červenko nije usamljen slučaj. Zaposleni u javnim službama ili školama se zastrašuju širom Rusije. Kažu im da je svako ko je protiv rata – protiv države. I morao bi dobrovoljno da napusti posao.

Nedavno su iz Dume pripretili rektorima univerziteta. „Ovde se radi o bezbednosti naše države. O budućnosti naše zemlje“, grmeo je predsednik parlamenta Vjačeslav Volodin. „Zato vi, poštovani rektori, treba da budete svesni odgovornosti, uz svu toleranciju. Ako ne, samo idite. Ustanite i idite.“

Rusko udruženje nastavnika strahuje da će ovakve izjave sa samog vrha biti dočekane kao poziv da se ućutkaju nastavnici i profesori koji se usuđuju da kritikuju.

„Ovo je pogubno za Rusiju, za celo rusko društvo“, kaže nam Svetlana Losovskaja, članica udruženja iz Ulan-Udea. „Doživljavamo neku vrstu hladnog građanskog rata. Društvo je podeljeno.“ Ali, Losovskaja se nada da će biti ljudi koji će govoriti istinu do kraja.

No, u Rusiji ih je sve manje. Procenjuje se da je više od 100.000 ruskih stručnjaka već napustilo domovinu zbog straha od progona zbog kritika Kremlja.

Novinari, istraživači, IT stručnjaci, umetnici i glumci bježe u Gruziju, baltičke države, Tursku, Srbiju ili Nemačku.

Među njima je poznati mladi istoričar i teolog Konstantin Mihajlov. Već nekoliko sedmica živi u Beču i, kao istraživač, želi da slobodno govori o svom radu. „Sve je više zabrana, vlada se sve više meša u istoriju, o čemu oni vrlo malo znaju. Zato radije pričam sa bezbedne udaljenosti čak i o bezazlenim stvarima“, kaže on za DW.

Riskantna istraživanja

Stvari koje su nekada bile bezazlene danas se ruskim vlastima ne čine tako. Mihajlov sprovodi istraživanja o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, posebno u vezi sa rodnim pitanjima i homoseskualnošću. Kaže, to je sada postalo rizično.

Zvanično, u Rusiji još uvek nema cenzure, kaže Mihajlov. „Ali postoji autocenzura organizovana od strane države.“

Pored otvorenog antiratnog stava, postoje i veoma praktične stvari koje na odlazak motivišu mlade Ruse, kao što je IT stručnjak Roman Stič (23). On uglavnom radi za klijente u inostranstvu.

Nakon što je Rusija isključena iz međunarodnog sistema za transfer novca SVIFT, on je jedva mogao da posluje iz Moskve, kaže Stič za DW: „Zapošljavam 80 ljudi – i prvo sam pomislio na njih.“

„Postoje i politički razlozi. Ne želim da plaćam porez u militarističkoj Rusiji i ne želim više da me povezuju sa tom zemljom. Ne želim da imam ništa sa njom ni u budućnosti“, kaže on.

Novi početak traži u Gruziji. Kaže, ovde će svoju budućnost naći i hiljade drugih „pristojnih“ Rusa – tako naziva sunarodnike koji se otvoreno pozicioniraju protiv rata.

Za razliku od njega, nastavnica matematike Tatjana Červenko ne želi da napusti Rusiju. Nedavno joj je, kaže, došla uplakana učenica. Ima rođake u Ukrajini i ne zna s kim da razgovara o tome. Tome služe pedagozi, kaže Červenko.

Trenutno je na letnjem raspustu. Ako nakon toga ostane bez posla, spremna je da ide na sud i da se bori do kraja.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.