1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rusija i Južna Osetija: "Maksimalna integracija"

Mihail Buüuev18. februar 2015.

Rusija i samoproglašena gruzijska republika Južna Osetija sklapaju ugovor o granicama, a zatim nameravaju da osnuju i alijansu. U Gruziji se već govori o "aneksiji".

https://p.dw.com/p/1Edm7
Soldat an der Grenze zwischen Russland und Georgien
Foto: Vano Shlamov/AFP/Getty Images

Rusija i Južna Osetija danas (18.2.) potpisuju sporazum o zajedničkoj državnoj granici. "U najkraćem roku" bi trebalo da se sklopi i sporazum o saradnji i integraciji, izjavio je Leonid Tibilov, predsednik Južne Osetije koja međunarodno nije priznata kao država. Dokument u svojoj aktuelnoj verziji sadrži dogovore o zajedničkoj spoljnoj politici, zajedničkom odbrambenom prostoru i olabavljenim graničnim kontrolama, sve do ukidanja granica.

Osim toga, za stanovnike Južne Osetije će biti olakšano dobijanje ruskog pasoša, kaže ruski stručnjak za Kavkaz, Vadim Muhanov, ističući i druge ključne dogovore: "Postepeno povećanje plata državnih službenika na nivo u Rusiji, dobilo je stopostotnu podršku u Južnoj Osetiji". Južna Osetija važi za jedan od najsiromašnijih regiona na postsovjetskom prostoru.

Experte für den Nordkaukasus
Vadim MuhanovFoto: privat

Cilj je "maksimalna integracija" između Rusije i Južne Osetije. "U Gruziji se to smatra kao pravni dokument aneksije (Južne Osetije,op.a.)", kaže za DW gruzijski politolog Ramas Sakvarelidze koji je radio i kao savjetnik bivšeg gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija.

"Ni jedno, ni drugo"

U Rusiji reč "aneksiju" odbacuju kao pogrešnu: "Kad je taj cilj (aneksije) postavljen? Niko u ruskoj vladi nije rekao da je to cilj", tvrdi Vadim Muhanov. Odluka Moskve da 2008. Abhaziju i Južnu Osetiju prizna kao nezavisne države, ima druge razloge: "Deo tih zadataka je ispunjen: mali broj ljudi još može poreći da se poboljšala bezbednosna situacija i da se smanjio broj sukoba na gruzijskoj granici prema Abhaziji i Južnoj Osetiji."

Nemački stručnjak Uve Halbah Južnu Osetiju naziva "ruskim protektoratom": "Problem tih dvaju tvorevina koje su se otcepile od Gruzije leži u tome što nisu ni nezavisne države, a ni integralni delovi Gruzije, kako to opisuje međunarodna zajednica."

Deutschland
Uve HalbahFoto: SWP

Teret postaje teže u krizi

Gledano iz finansijskog ugla, Južna Osetija sigurno nije samostalna: oko 90 posto novca za državni budžet stiže iz Moskve. Ali, to Moskvu ne košta mnogo, kaže Halbah. Relativno niski troškovi izdržavanja, oko 90 miliona evra godišnje, lako se mogu objasniti: mala teritorija i malo stanovnika. Ne postoje tačne statistike, procene variraju od 35.000 do 70.000 stanovnika.

Međutim, teret finansijske pomoći u krizi postaje teži: "I 82 posto bužeta u Čečeniji se finansira iz Moskve. Sve to se odražava na ukupnu situaciju."

U Rusiji se to drugačije gleda: "Nažalost, niko van Rusije nije spreman da pruži finansijsku pomoć Južnoj Osetiji", tvrdi Muhanov. On podseća na činjenicu da je Gruzija 90-ih godina priznala odgovornost za konflikt u Južnoj Osetiji (rat 1990. do 1992.) i obvezala se da tu republiku ponovno izgradi. Dakle, trebalo je da Tbilisi i Moskva podele troškove. "Trećinu je trebalo da preuzme Rusija, dve trećine Gruzija. Gruzija nije ništa dala", kaže Muhanov.

Gruzijaci sve manje znaju o Južnoj Osetiji

U Gruziji se približavanje Južne Osetiji Rusiji posmatra mirno. "Našim emocijama smo već dali oduška, kad je sklopljen sličan sporazum s Abhazijom 2014. godine", kaže Ramas Sakvarelidze. "Rusija je do 2012. kritikovala agresivnu retoriku iz Tbilisija. Od te retorike smo odustali", tvrdi on. Ali i Gruzija ima svoje zahteve. "U to spadaju demilitarizacija regiona u kojima se sada nalaze ruske trupe i povlačenje priznanja teritorija koje Tbilisi smatra delovima svoje države. Ali, Rusija o tome ne želi da razgovara. Uzimajući to u obzir, teško je poverovati da su Rusiji važni dobri odnosi sa susedima", kaže Sakvarelidze.

Karte Kaukasus Englisch
Foto: DW

Tbilisi je više puta saopštio da menja svoju politiku prema Abhaziji i Južnoj Osetiji, "ali od toga ništa nije bilo", kaže Muhanov. Političko vodstvo u Gruziji se našlo u slepoj ulici, jer je teritorije o kojima je reč, proglasilo okupiranim. Gruzijaci sve manje znaju o Južnoj Osetiji. Ali, ako otputuju tamo, vide da tamo postoje vlasti koje situaciju drže pod kontrolom. Međutim, gruzijske vlasti s njima ne žele da razgovaraju pa sve ostaje tako kako jeste", kaže Muhanov. Ako se izuzmu neuspeli takozvani Ženevski pregovori, između Tbilisija i vlasti samoproglašenih republika Abhazije i Južne Osetije, već niz godina nema direktnog kontakta.