1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prvomajska zbivanja i nedoumice oko Kosova

1. maj 2007.

Povodom 1. maja praznika rada, I štampani mediji posebnu pažnju posvećuju temama vezanim za rad, i prilikama na tržištu rada.

https://p.dw.com/p/BAWt
Foto: picture-alliance/dpa

Sa prvim štrajkovima upozorenja zaposleni u metalskoj elektro industriji pokušavaju da povećaju pritisak na poslodavce. Pregovori izmedju sindikata metalaca i poslodavaca u četvrtak ulaze u završnu, odlučujuću rundu. Ako ne bude približavanja stavova, mogu se očekivati štrajkovi širom zemlje. Sindikat je zaoštravanje u tarifnim pregovorima prebacio na adresu poslodavaca. Siddojče Cajtung prenosi izjavu Bernta Hubera, potpredsednika sindikata Metalaca, datu uoči početka štrajka upozorenja pred radnicima fabrike za proizvodnju belog lima Raselštajn u Andernahu : "Poslodavci su svojim odbijanjem sprečili postizanje jedinstva u roku predvidjenom za mirno postizanje dogovora" Sindikat metalske i elektro industrije bori se da zaposleni dobiju povećanje plata za 6,5 procenata, dok poslodavci nude 2,5 posto i bonus od 0,5 posto koji bi važio do početka novog tarifnog ugovora.

Pohvala rada, naslov je komentara u Ziddojče Cajtunugu u kojem izmedju ostalog čitamo: "Nemačka doživljava privredni rast, i stvara se više radnih mesta nego što se predvidjalo. Od toga profitira mali broj ljudi, optužuju sindikati, koji su za prvi maj izabrali moto "Ti si više zaradio" . Više novca i zakonsko regulisanje najnižih nadnica za zaposlne zahtevaće šef Saveza nemačkih sindikata Mihael Zomer, na praznik rada 1. maj. To je uobičajeno, medjutim, nesvakidašnje zvuče drugi glasovi, koji traže više novca za sve a ne samo one koji rade. "

Ziriher Cajtung u prazničnom broju se bavi i pitanjem budućeg statusa Kosova. Iz dužeg teksta prenosimo poslednji pasos u kojem o mogućoj podeli Kosova piše: "Nejedinstvo u SB UN-a o budućnosti Kosova moglo bi da ima ozbiljne posledice. Nije verovatno, I zato ne treba očekivati, da će se Rusi u poslednjem momentu pridružiti američkom, Nato i EU kurstu o davanju nezavisnosti Kosova. Pošto i neke evropske države imaju rezerve prema Ahtisarijevom planu, ono što bi sada bilo neohpodno - je kupovanje vremena za sondiranje terena oko kompromisa. Problem je u tome što su zapadni krizni menadžeri svoj vremenski budžet proigrali. Oni su kosovskim Albancima da bi ih smirili obećali brzo rešenje statusa, i sada ne mogu da uzmaknu. Kosovski Albanci će gledati da što pre proglase nezavisnost, čak i bez odluke Saveta bezbednosti UN-a. Koje će države nezavisnost priznati, nejasno je, ali Srbija sigurno neće biti medju njima. U tom slučaju severni deo provincije nastanjen Srbima proglasio bi da ostaje integralni deo zemlje. Umesto nadzirane nezavisnosti, medjunarodna diplomatija bi tako bez prethodnog plana, doprinela podeli Kosova.