Problem AIDS-a na Balkanu
30. novembar 2007.Na to ukazuje i Folker Mertens iz Fondacije za borbu protiv side:
"Samo u Poljskoj, Turskoj i Rumuniji beležimo broj od 100 i više inficiranih, dok je u ostalim zemljama znatno niži.”
Ipak mnogo je onih koji prećutkuju da su zaraženi . Milena Stefanović iz makedonskog Centra za borbu protiv side kaže da i sami lekari, kako bi zaštitili pacijente, ne odaju te podatke:
"Zaraženi svoju situaciju drže u tajnosti. To očekuju i od lekara.”
U jugoistočnoj Evropi države i nevladine organizacija podržavaju preventivni rad, ali uprkos tome mnogi nisu svesni rizika od zaraze, i ne pridržavaju se saveta lekara ili nastavnika.
Heteroseksualci automatski smatraju da nisu ugroženi, kaže Aleksandar Bojović, zaposleni iz Asocijacije JAZAS i dodaje da nedovoljnja svest o tome da svako od nas može da se zarazi HIVom vodi stigmatizaciji zaraženih. Ljudi se boje i distanciraju.
U Tirani su roditelji čak zahtevali da se dva inficirana učenika izbace iz škole. Alban Jli upozorava na izolaciju ovih osoba:
"Izolacija stvara grupu osoba inficiranih HIVom, koji nisu spremni da komuniciraju sa zdravstvenim radnicma. Samim tim ne preuzimaju odgovornost ni za prevenciju širenja virusa HIV. Na taj način mogu i svesno da inficiraju druge.”
I Folker Mertens iz nemačke Fondacije smatra da je potrebno stati na put diskriminaciji zaraženih:
"Neophodno je da se obolelima obezbedi kvalitetna i trajna terapija koja koristi tri leka, takozvana antiretroviralna terapija. Samo u tom slučaju možemo govoriti o uspešnosti programa prevencije za sve ljude."