Portugal i Španija sprečavaju grčku sudbinu
29. april 2010.Iako političke razlike nije moguće ignorisati, kada je o spašavanju portugalske privrede reč, jedinstvo vlasti i opozicije je neizbežno i neophodno. Najvažnije je da budžetski rashodi ponovo budu pod kontrolom, poručio je Karlos Koeljo, šef najveće konzervativne opozicione partije.
Da je sa tim saglasna i vlada u Lisabonu, potvrdio je i portugalski premijer Žoze Sokrateš, šef socijalista, koji je u prevazilaženju ekonomske krize u zemlju, najavio saradnju sa opozicijom. „Vlada i stranka PSD, kao najveća opoziciona partija u zemlji, postigle su dogovor o saradnji. Na prvom mestu se mora odgovoriti na neopravdane napade špekulanata, kako bi se povratilo poverenje u naše državne obveznice.“
Jedno je sigurno, Portugal će ispuniti sve svoje obaveze, obećao je premijer: „Zajednički ćemo raditi na jačanju poverenja tržišta, kako bismo ojačali privrednu naše zemlje.“
Nepopularne mere neizbežne
Portugal je već pre par meseci predstavio plan mera štednje, koji delom obuhvata i nepopularne metode, poput zamrzavanja plata u javnom sektoru. Mere štednje pretrpeće i penzioni i socijalni fondovi. Što znači da će nezaposleni Portugalci ubuduće morati da računaju na manju pomoć države. Na nesreću građana, mere štednje će početi da se primenjuju ranije nego što je bilo planirano.
„Gospodinu Koelju sam potvrdio spremnost vlade u sprovođenju mera našeg programa za stabilizaciju privrede već ove godine“, rekao je premijer.
Među tim merama je i naplata dodatnog poreza na visoka primanja i dobiti u berzanskom poslovanju. S druge strane, portugalska vlada je primorana na privremeno obustavljanje investiranja, kao na primer u izgradnju brze železnice ka severu Španije.
Sve u svemu, još jedna članica evro-zone primorana je da na sve moguće načine „popravlja ocenu“ kreditne sposobnosti koju su, i u slučaju Portugala, u utorak smanjile moćne agencije za kreditne rejtinge, kao što je agencija Standard i Pur.
Na sledećoj strani:
Španija na ivici začaranog kruga
Španija na ivici začaranog kruga
Španski analitičari odgovornost za „nervozu“ na berzama pripisuju Nemačkoj. Berlin je kasno odreagovao, tvrdi Huan Ignjacio Krespo, urednik vodeće novinske agencije „Tomson Rojters“, koja izveštava o privrednim kretanjima u svetu.
„Počelo je kao oluja u manjim talasima. U februaru se sa njom lakše moglo izaći na kraj, sada je naravno teže. Ako se ne bude reagovalo, suočićemo se sa olujom i širenjem problema na druge države.“
Na berzi u Madridu su u sredu ostvareni gubici od tri odsto. Taman kada se delimično oporavilo od gubitaka od prošle sedmice. Berzanski indeks IBEX35 je tada samo u periodu od dva dana zabeležio pad od četiri procenta. Zato sada Madridska berza pri plasmanu državnih obveznica, reaguje veoma osetljivo.
„Sa berzi u principu stižu dobre vesti, naročito kada je o dobiti preduzeća na španskoj berzi reč. Dobre vesti stižu čak i iz SAD, ali evropska kreditna tržišta su sve destabilizovala.“
Španska vlast smiruje narod…
Španske vlasti čine sve da neutrališu osetljivost berzi. Šef španske vlade Zapatero je pred poslanicima u parlamentu izneo tvrdnje kako postoje pokazatelji privrednog zamaha. Jer potrošnja struje raste, a i prodaja automobila u Španiji je veća, pa su i poreski prihodi u porastu.
Sada, kada je agencija za rejtinge Standard i Pur degradirala i kreditnu sposobnost Španije, vicepremijeru španske vlade De la Vegi nije preostalo ništa drugo nego da primiruje građane: „Sprovodimo odgovarajuće mere i plan konsolidacije kojim kako bi do 2013. godine umanjili budžetski deficit na tri odsto. Postoje i mere štednje, reformiše se tržište rada i činimo sve kako bismo ispunili dato obećanje.“
…ali žestoko steže kaiš
Vlada Španije namerava da uštedi 50 milijardi evra, najavljuje reformu penzionog sistema, a od 1. jula porez na dodatu vrednost biće uvećan na 18 odsto. Kada je o tržištu rada reč, vlasti u Madridu teže umerenoj fleksibilnosti. To znači da su nadležni organi spremni da učine sve kako bi što veći broj građana došao do posla, produktivnost u zemlji bila veća, a izdvajanja za nezaposlene manja.
Uostalom, Španci su do sada u slučaju prestanka radnog odnosa imali pravo na otpremninu u vrednosti od 45 dnevnica. Ubuduće će u ugovorima stajati – zagarantovane 33. Sve su to mere koje treba da izdejstvuju oporavak španske privrede.
„Bez sumnje, reč je o začaranom krugu: kada se u pitanje dovodi solventnost neke države i kada agencije za kreditno rangiranje umanje ocene nekoj državi, onda finansiranje budžeta postaje skuplje, a to se opet odražava na kreditnu sposobnost. Dakle, začarani krug“, naglašava ekspert Huan Ignjacio Krespo.
Španija je, na sreću, prema oceni agencije Standard i Pur i dalje pouzdana u otplaćivanju dugova. U poređenju sa grčkim obveznicama, vrednost španskih je i dalje stabilna.
Autori: Rajnhard Špigelhauer, Madrid, Lisabon / Jakov Leon
Odg. urednik: Nemanja Rujević