Pirati polako stižu i u jugoistočnu Evropu
28. april 2012.Nemački pirati danas na partijskom kongresu biraju novo rukovodstvo. Ova stranka, prema anketama, može da računa na podršku 15 odsto birača, što bi je učinilo trećom političkom snagom u zemlji i, možda, nezaobilaznim koalicionim partnerom za novu vlast.
Pirati u jugoistočnoj Evropi
Osnivač Piratske stranke Rumunije odrastao je u vremenu u kojem je svaki vlasnik pisaće mašine bio redovno kontrolisan. Tako su komunistički vlastodršci u Rumuniji želeli da spreče štampanje ilegalnih, propagandnih letaka. Sloboda mišljenja za 55-godišnjeg Klaudijua Margineana se zato ne podrazumeva sama po sebi – za razliku od mladih ljudi iz njegove domovine koji su, nakon sloma komunizma, odrasli sa novim medijima.
Transparentnost, demokratski donesene odluke, sloboda korišćenja podataka iz interneta - sve to traže i rumunski pirati. „Nema bitnih nacionalnih razlika među piratskim strankama. Mi smo neka vrsta internet-nacije koja u ovom trenutku postoji na celoj planeti“, kaže osnivač rumunskih pirata Klaudiu Marginean. Taj bivši arhitekta nije jedini pirat u svojoj porodici. I njegova 20-godišnja ćerka koja studira u Londonu aktivna je među britanskim piratima.
Iako su rumunski pirati članovi međunarodne organizacije „Pirate Parties International“ (PPI) od njenog osnivanja, u svojoj zemlji još nisu registrovani kao stranka. U Rumuniji, naime, treba skupiti 25.000 potpisa da bi mogla da se osnuje politička stranka. Klaudiu Marginean i njegovi saradnici nadaju se da će im to uspeti pre parlamentarnih izbora u novembru.
Tehnologija u službi građanskih sloboda
I u susednoj Srbiji piratskom pokretu nedostaju još hiljade potpisa da bi registrovali stranku i s njome mogli da učestvuju na izborima. Mnogi ljudi u Srbiji misle da se ovaj pokret samo bavi piraterijom na internetu, žali se Ivan Vuković, koordinator Piratskog pokreta Srbije i ističe: „Mi se ne zalažemo za prodaju diskova na ulici, mi se ne zalažemo za krađu u bilo kom smislu. Mi smo samo ljudi koji slobodno dele sve što imaju, ideje, fajlove, muziku, video klipove, i pošto nam je omogućeno da to radimo smatramo da imamo pravo da to nastavimo da radimo kao što smo i do sada radili, a ne da nam sada, kada je neko shvatio da mu to možda ne odgovara, to pravo ukida“.
Vuković kaže da se 90 odsto ciljeva piratskog pokreta Srbije poklapa s programima svih drugih piratskih stranaka u svetu i da mali procenat razlika nastaje zbog lokalnih specifičnosti, zakonskih ili nekih drugih. Analitičari smatraju da Srbija kasni sa osnivanjem Piratske stranke zato što su prioritetni problemi u Srbiji drugačiji od onih u razvijenijim zemljama, dok Vuković tvrdi da su važan razlog kašnjenja i visoki troškovi prikupljanja 10.000 potrebnih potpisa.
Pirati imaju mnogo više tema od slobode na internetu, tvrdi i Dario Vidović, jedan od osnivača Piratske stranke u Hrvatskoj koja je pre nekoliko dana registrovana i kao zvanična politička stranka. Tehnologija je danas toliko razvijena, kaže Vidović, da omogućava više građanskih sloboda i uz pomoć nje se može sprovoditi direktna demokratija.
I zahtev da svi građani učestvuju u donošenju političkih odluka, pirati jugoistočne Evrope dele sa svojim imenjacima i političkim istomišljenicima iz celog sveta. Piratske stranke i inicijative u regionu postoje, između ostalog, i u Bugarskoj, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Ukupno su u 60 zemalja zabeleženi piratski pokreti, većina njih u Evropi.
Autori: Aleksandra Šerle / Dunja Dragojević
Odg. urednik: Nemanja Rujević