1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pandemija će i 2022. EU držati čvrsto u šaci

29. decembar 2021.

Evropska unija nije uspela da u 2021. pobedi koronu. Šta će biti u 2022. godini? Pandemija, privreda, sukobi u susedstvu i migracije – to su bila i ostaju najvažnija pitanja za EU. Ona će morati da se rešavaju.

https://p.dw.com/p/44wV0
Foto: Fleig/Eibner-Pressefoto/imago images

Osvrt na 2021. i pogled na 2022. godinu, kada je u pitanju Evropska unija, može se sažeti jednom rečju: pandemija. Borba protiv korone bila je i ostaće dominantna tema.

Novi nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD), čiji će glas ubuduće biti važan među 27 ministara zdravlja zemalja-članica EU, početkom decembra jasno je rekao. „Pandemija će trajati duže nego što smo mislili.“

-pročitajte još: Postoji li raskol EU na istok i zapad?

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je kao i Lauterbah po profesiji lekar, kaže da je dovoljno loša vest već i to da četvrti talas pandemije korone EU drži čvrsto u šaci. Sledeće iskušenje moglo bi da dođe u 2022.

Ursula fon der Lajen: Nadamo se najboljem, pripremamo se za najgore
Ursula fon der Lajen: Nadamo se najboljem, pripremamo se za najgoreFoto: KENZO TRIBOUILLARD/AFP

Vakcinisati, vakcinisati, vakcinisati

„Suočavamo se s novom pretnjom koja se zove omikron“, rekla je Fon der Lajen u Briselu. Evropska unija mora da preduzme mere protiv te nove varijante virusa, a to pre svega znači da vakcinacija mora da se intenzivira. „Naučnici nam ponavljaju da vakcinacija i dopunska terapija nude najjaču zaštitu od kovida.“ Ako je potrebno, vakcina bi mogla da se prilagodi mutacijama. Unija je već sklopila odgovarajuće ugovore s proizvođačima vakcina.

Evropska komisija je prošle godine u ime 27 država-članica nabavila oko milijardu doza vakcina za građane EU. Još 350 miliona izdvojeno je za Kovaks, međunarodnu kampanju vakcinacije koju su pokrenule Ujedinjene nacije. U novoj godini EU će nastaviti s nabavkom vakcina.

-pročitajte još: Štajnmajer: Posle pandemije moramo da se pogledamo u oči

Predsednica Evropske komisije obećala je pomoć u otvaranju proizvodnih pogona, naročito u Africi, ali i dostavu većeg broja vakcina. „Pojačaćemo naše napore da podržimo Afriku, tamo su stope vakcinacije najniže na svetu“, obećala je Ursula fon der Lajen: „Cilj za 2022. je da se obezbedi da do sredine godine 70 odsto svetske populacije bude potpuno vakcinisano.“

Vakcinacija mora da se intenzivira, ali kako?
Vakcinacija mora da se intenzivira, ali kako?Foto: Robert Cianflone/Getty Images

Premalo vakcinisanih u mnogim zemljama EU

Centrala u Briselu je početkom 2021. vakcine nabavljala sporo, što je izazvalo žestoke kritike u zemljama-članicama. Nakon talasa zaraze u proleće, usledilo je relativno opušteno leto. Odmor na plaži, noćni život, otvorene škole i leto bez briga… Takvo raspoloženje je vladavalo širom EU. Međutim, prosečna stopa vakcinacije od 66 odsto odraslih koja je postignuta u EU, nije bila dovoljna da na jesen spreči novi talas i da u pojedinim članicama Unije dovede i do preopterećenje bolnica.

Procenat vakcinisanih u državama-članicama veoma je različit i kreće se od 26 odsto u Bugarskoj, do 82 procenta na Malti. Države-članice su te koje su isključivo odgovorne za kampanje vakcinacije i zaštitne mere kao što su obavezno testiranje ili vakcinacija kao preduslov da bi se išlo na posao, u prodavnice, restorane ili škole. Iz Brisela su mogli samo da posmatraju tu beznadežnu zbrku različitih mera i pravila. Unutrašnje granice EU bilo je moguće zadržati otvorenim uz pomoć „kovid-pasoša EU“.

Kovid-pasoš EU
Kovid-pasoš EUFoto: Robin Utrecht/picture alliance

Obavezna vakcinacija u EU?

Austrija i Nemačka žele da uvedu obavezno vakcinisanje za sve. Grčka, Italija i druge zemlje osmislile pravila po kojima su vakcine obavezne za određene profesionalne ili starosne grupe. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kaže da je rasprava o obaveznoj vakcinaciji „prikladna i neophodna“.

Ministri zdravlja EU će u 2022. što je pre moguće raspravljati da li obavezna vakcinacija ima smisla, jer se postavlja pitanje da li će recimo Nemačka, ukoliko uvede obaveznu vakcinaciju, dozvoljavati nevakcinisanim građanima iz drugih zemalja EU da uđu na njenu teritoriju. „Nadamo se najboljem, pripremamo se za najgore“, rekla je Fon der Lajen  sumirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za 2022.

Vladavina prava

Privredni oporavak EU koji je započeo 2021. mora se nastaviti i što je više moguće proširiti i u 2022. godini. U jednom trenutku, teško opterećeni budžeti zemalja-članica EU moraće da se dovedu u red. Oporavku pomaže razvojni program EU vredan 750 milijardi evra, iz kojeg se već isplaćuju prve tranše. Od programa pomoći, koji je prvi put finansiran zajedničkim zaduživanjem, profitiraju uglavnom zemlje na jugu i istoku EU, pre svega Italija.

Poljska i Mađarska još ne dobijaju novac. Te zemlje su predale svoje investicione programe, ali Evropska komisija neće da plati dok se ne reši spor oko vladavine prava u te dve zemlje. Godina 2021. obeležena je žučnim raspravama oko pravosudnog sistema, ali i sistema vrednosti EU, koje su nacionalno-konzervativne vlade u Poljskoj i Mađarskoj odbacivale ili otvoreno dovodile u pitanje.

Centrifugalne sile mogle bi da u 2022. postanu još jače. Moglo bi da dođe do obračuna sada kada je evropsku politiku napustila nemačka kancelarka Angela Merkel, koja je vodila pomirujuću politiku. Tako je barem najavio mađarski premijer Viktor Orban. „Jedno je sigurno. Era nejasnoća, prikrivanja i odugovlačenja s odlaskom Angele Merkel je okončana. Sada se spremamo za otvorenu bitku“, prokomentarisao je Orban smenu vlasti u Berlinu.

Galantna desnica Evrope: Viktor Orban pozdravlja Marin Lepen na samitu desnih stranaka u Varšavi u decembru 2021.
Galantna desnica Evrope: Viktor Orban pozdravlja Marin Lepen na samitu desnih stranaka u Varšavi u decembru 2021. Foto: Wojtek Radwanski/AFP

Makronova godina?

Sledeće godine sve oči će biti uprte u Francusku. Francuski predsednik Emanuel Makron ponovo se kandidaovao za predsednika i izbori su u aprilu. Ta zemlja istovremeno od 1. januara preuzima predsedavanje Savetu Evropske unije.

U predizbornoj kampanji protiv desničarskog fronta Makron želi da pokaže da je promenio Evropu kao što je obećao. On želi da EU pretvori u „strateškog i suverenog igrača“, pre svega na spoljnopolitičkom planu. Na „strateškom samitu“ u proleće 2022. on namerava da ubedi ostalih 26 vlada zemalja-članica EU da prihvate njegove spoljnopolitičke ciljeve po pitanju Kine, SAD, Rusije i ostatka sveta.

U tu svrhu, spoljna i odbrambena politika EU trebalo bi da budu više povezana. Makron se nada da će, nakon prilično neodlučne Angele Merkel, saveznika za svoje planove pronaći u novom nemačkom kancelaru Olafu Šolcu.

„Suverena Evropa“ mogla bi da se suoči sa prvim testom već na početku 2022. godine. Ruski predsednik navodno preti invazijom na Ukrajinu krajem januara. Kako bi na to trebalo da odgovori EU, a kako NATO? Baltičke države i Poljska već dugo traže veću zaštitu, pa i od Evropske unije.

„Kažu da moraju, jer nemaju drugog izbora“

Migracija: drama koja tinja

Odnos prema migracijama, izbeglištvu i pravu na azil predmet je stalnih rasprava u EU, ne samo kada se radi o granici s Belorusijom, već i na Lamašu, Kanarskim ostrvima, u Italiji, Grčkoj i na Balkanskoj ruti. U 2021. ništa se nije ni promenilo, ni pokrenulo. Da li će 2022. doneti rešenje? Odbraniti se i izolovati, ili primiti i rasporediti izbeglice i migrante? To su još uvek ključna pitanja.

Zagovarači tvrde linije po pitanju migracija danas čak pominju ideju o EU bez prava na azil. Tako recimo razmišlja Balaš Orban, zamenik jednog ministra u Mađarskoj. On se žali da sadašnji sistem nije u stanju da zaustavi ljude na granici. Organizacija „Amnesti internešenal“ u međuvremenu optužuje EU da potkopava ljudska prava i pravo na azil i tako primorava migrante da krenu na opasno putovanje.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu