Otvoren muzej Karla Marksa
9. jun 2005.U pitanju je uključivanje niza novih koncepcija u istraživenje dela i života Karla Marksa, pre svega onih iz perspektive novih medija. To se već ogleda u funkciji obnovljene Marksove kuće. Rodna kuća Kalra Marksa nije samo mesto za sećanje na život i delo filozofa, nego i polazište za kritičke osvrte i reakcije na niz pojava u prošlosti i sadašnjosti.
«Suštinska ideja je bila da se u izgled kuće unese onaj provokativni faktor koji je Marks svojevremeno uneo u društvo. Znači, trebalo je svesno razbiti ljupke i dopadljive oblike kuće. Za to smo postavili kvadratno tle koje pokriva svu površinu tlocrta, koja se onda širi i na zidove i svodove, te nastaje imaginarni prostor unutar određenog prostora. Zapravo, to je kocka, pošto polazimo od kvadrata. Tako se distanciramo od ljupke arhitekture baroka», kaže projektant ovog zdanja, Matijas Hinlajn.
Na tri nivoa zgrade su tekuće izložbe o životu i delu Karla Marksa. Pri tom se ne završava sve smrću filozofa, nego se proteže u savremenost. Markantna je karta sveta sa svim zemljama koje su bile socijalističke i koje su se dosada socijalizma oslobodile. «Uticaj marksizma ne jenjava», smatra istoričarka umetnosti i upravnica muzeja, Beatris Buvije.
«Želimo da posetioce muzeja nateramo da kažu 'ha, ha, zar se ne isplati interesovanje za istoriju? Nije li taj muškarac svojevremeno analizirao proces koji, istina, nije uporediv sa današnjim, ali je ljude učinio isto toliko bespomoćnim baš kao i današnja ideologija globalizacije», kaže istoričarka i upravnica muzeja Beatris Buvije.
Muzej Karla Marksa u Trijeru od 1968. materijalno podržava fondacija Fridrih Ebert. Na otvaranju renoviranog zdanja učestvuje i šef SPD Franc Mintefering.