1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Olaf Šolc: „Ovo je Putinov rat“

24. februar 2022.

Nemački kancelar Olaf Šolc opisuje rat Rusije protiv Ukrajine kao „mračan dan za Evropu“. Invazija predsednika Putina predstavlja „očigledno kršenje međunarodnog prava“.

https://p.dw.com/p/47VRg
Foto: Sergei Malgavko/ITAR-TASS/imago images

Pregled najvažnijih informacija:

  • Rusija napala Ukrajinu na nekoliko tačaka duž granice – sa zemlje i iz vazduha.
  • Ukrajinski predsednik Zelenski proglasio ratno stanje. 
  • NATO aktivirao planove odbrane.
  • Američki predsednik Bajden najavljuje „odlučan odgovor“.
  • Nemački kancelar Šolc ocenjuje da je reč očiglednom kršenju međunarodnog prava.
  • EU najavljuje da će odmah usvojiti nove sankcije Rusiji.

Predsednik Rusije Vladimir Putin odgovorio je na zahtev separatističkih lidera lojalnih Moskvi. Putin je u televizijskom obraćanju rekao da Rusija ne može da toleriše pretnje iz Ukrajine, prenela je agencija Interfaks. On je odobrio vojnu operaciju u Donbasu u Ukrajini i pozvao oružane snage u Ukrajini da polože oružje.

Putin je dodao da Rusija nema za cilj da okupira Ukrajinu. Šef Kremlja je naglasio da odgovornost za krvoproliće snosi „režim“ u Kijevu. Istovremeno, on je upozorio Zapad da bi svaki pokušaj mešanja doveo do posledica koje „do sada nisu viđene“.

Ruski vazdušni i raketni udari pogodili su i privatne kuće, poput ove u blizini glavnog grada Kijeva
Ruski vazdušni i raketni udari pogodili su i privatne kuće, poput ove u blizini glavnog grada KijevaFoto: Efrem Lukatsky/AP Photo/picture alliance

Rusija napada Ukrajinu na nekoliko tačaka duž granice

Prema navodima ukrajinskih graničnim jedinica, državna granica Ukrajine napadnuta je i iz Belorusije i iz Rusije. Ruske kopnene snage ušle su u Ukrajinu iz više pravaca.

Prema ukrajinskim izvorima, do sada je ubijeno više od 40 vojnika i najmanje deset civila.

Gde je Rusija napala Ukrajinu
Gde je Rusija napala Ukrajinu

„Rat velikih razmera“

Ruska vojska tvrdi da je uništila veliki broj vojnih ciljeva u masovnom napadu na Ukrajinu. Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, uništena su 74 objekta ukrajinske vojne infrastrukture, uključujući i jedanaest vojnih aerodroma. Pored toga, oboreni su i ukrajinski vojni helikopter i četiri drona.

Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova javlja da su vojni komandni centri u Kijevu i Harkov napadnuti raketama. Dopisnici prenose da su se ruske trupe iskrcale u istočnoj ukrajinskoj luci Mariupolj, kao i u Odesi na Crnom moru. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba ocenjuje da je reč o „ratu velikih razmera“ protiv njegove zemlje.

Pad aviona kod Kijeva

Ukrajinski vojni avion srušio se na oko 50 kilometara od Kijeva. I dalje se proverava „koliko je ljudi poginulo“, rekli su iz Hitne pomoći.

U srušenom ukrajinskom vojnom avionu bilo je navodno 14 ljudi
U srušenom ukrajinskom vojnom avionu bilo je navodno 14 ljudiFoto: UKRAINE EMERGENCY MINISTRY PRESS SERVICE/AFP

NATO aktivirao planove odbrane

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg opisao je rusku invaziju na Ukrajinu kao „brutalni čin rata“. „Ovo je namerna, hladnokrvna i dugo planirana invazija“, izjavio je on u Briselu. „Sada imamo rat u Evropi u obimu i na način za koji smo mislili da je prošlost.“ Stoltenberg je govorio o „novoj normalnosti naše bezbednosti“ i dodao: „Mir se ne može uzimati zdravo za gotovo“.

Na zahtev vojnog vrha, NATO je aktivirao svoje odbrambene planove. U hitnim slučajevima, Snage za reagovanje NATO (NRF) mogu biti raspoređene da zaštite zemlje-članice. To uključuje do 40.000 vojnika.

Ljudi iz Kijeva pokušavaju da pobegnu iz grada
Ljudi iz Kijeva pokušavaju da pobegnu iz gradaFoto: Genya Savilov/AFP/Getty Images

Kako javlja dopisnik DW iz Kijeva, eksplozije dopisru iz istočnog dela ukrajinske prestonice, u predgrađima Vasilkov, Brovari i Borispilj.

Prenele su se vesti i o eksplozijama u Harkovu, Berdjansku, Odesi i Žitomiru. Pored toga, dopisnici izveštavaju o nekoliko eksplozija u istočnoj ukrajinskoj luci Mariupolj. Detonacije se čuju i u Odesi na Crnom moru, kao i u glavnom gradu Kijevu. Ruske trupe iskrcale su se u Mariupolju i Odesi, navodi se u saopštenju. Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova javilo je da su vojni komandni centri u Kijevu i velikom gradu Harkovu napadnuti raketama. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba govorio je o „ratu velikih razmera“ protiv njegove zemlje.

Uništen stan u Čugujivu na istoku Ukrajine posle raketnog napada
Uništen stan u Čugujivu na istoku Ukrajine posle raketnog napadaFoto: Wolfgang Schwan/AA/picture alliance

Neposredno pre toga, ukrajinski graničari izvestili su da ruske trupe napreduju u region glavnog grada i da raketiraju ukrajinske položaje. Navodi se je da je pod vatrom i aerodrom u tom regionu.

Prekinuti diplomatski odnosi

Kao odgovor na rusku invaziju, Ukrajina je prekinula diplomatske odnose sa susednom Rusijom. To je izjavio predsednik Zelenski u Kijevu. On je takođe pozvao Ruse da protestuju protiv rata. Predsednik je takođe apelovao na ljude da šire samo tačne informacije.

Napad na vazduhoplovnu bazu Mariupolj
Napad na vazduhoplovnu bazu MariupoljFoto: Sergei Grits/AP Photo/picture alliance

Zelenski uzaludno zvao Putina

Nekoliko sati uoči napada, Zelenski je uzalud pokušao da razgovara sa Putinom. „Danas sam preuzeo inicijativu za telefonski razgovor sa predsednikom Ruske Federacije. Rezultat: tišina“, rekao je Zelenski u obraćanju naciji u četvrtak uveče.

S obzirom na pogoršanje situacije, Ukrajina je već u sredu proglasila vanredno stanje širom zemlje. Između ostalog, ta mera daje vlastima dalekosežnija ovlašćenja.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju naciji
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju nacijiFoto: Ukrainian Presidential Press Office/AP Photo/picture alliance

Nekoliko sati pre toga, U Ukrajini je naređena mobilizacija oko 250.000 rezervista starosti između 18 i 60 godina. Ukrajina ima oko 200.000 vojnika, plus rezervisti. Ruska vojska je daleko veća, sa oko milion aktivnih vojnika, a poslednjih godina je modernizovana i unapređena.

Pripadnici ruske opozicije pozivaju na otpor

Ruska opozicionarka Marina Litvinovič je u policijskom pritvoru. „Uhapšena sam na putu kući“, napisala je ona na Telegramu. Litvinovič, koja živi u Moskvi, pozvala je svoje sunarodnike da protestuju protiv napada. „Danas u 19 časova u centrima naših gradova. Rusi su protiv rata!“, objavila je ona na Fejsbuku.

-pročitajte još: Donjeck i Lugansk: hronika postepene okupacije

Vazdušni napad na bazu u Mariupolju
Vazdušni napad na bazu u MariupoljuFoto: Evgeniy Maloletka/AP Photo/picture alliance

Šolc: „Očigledno kršenje međunarodnog prava“

Nemački kancelar Olaf Šolc optužio je ruskog predsednika Putina da svojim napadom na Ukrajinu ugrožava mir širom Evrope. „Ruski predsednik Putin očigledno ponovo krši međunarodno pravo“, rekao je taj političar SPD u Berlinu. Putin svojim neposrednim susedima donosi patnju i uništenje, on narušava suverenitet i granice Ukrajine, i ugrožava živote nebrojenih nevinih ljudi u Ukrajini, bratskoj naciji Rusije. I konačno, Putin takođe dovodi u pitanje mirovni poredak na evropskom kontinentu.

Nemački kancelar Olaf Šolc tokom konferencije za novinare u Berlinu nakon početka ruskog napada na Ukrajinu
Nemački kancelar Olaf Šolc tokom konferencije za novinare u Berlinu nakon početka ruskog napada na UkrajinuFoto: Michael Kappeler/Pool via REUTERS

„Nema opravdanja za bilo šta od ovoga. Ovo je Putinov rat“, rekao je Šolc. „Ovo je užasan dan za Ukrajinu i mračan dan za Evropu“, rekao je nemački kancelar.

„Rusija mora odmah da prekine ovu vojnu akciju“, zahtevao je Šolc. Vlada u Berlinu najavljuje blisku koordinaciju u okviru G7, NATO i Evropske unije.

Berbok najavljuje „masovne“ sankcije Rusiji

Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok najavila je oštre sankcije Rusiji nakon ruskog napada na Ukrajinu. „Pokrenućemo pun paket sa najmasovnijim sankcijama Rusiji“, rekla je političarka Zelenih nakon sastanka kriznog tima Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu. U tom cilju, Nemačka će na međunarodnom planu delovvati u koordiniciji sa Evropskom unijom, NATO i najjačim ekonomskim silama u formatu G7.

„Napadom na Ukrajinu Rusija krši najelementarnija pravila međunarodnog poretka. Međunarodna zajednica neće Rusiji zaboraviti ovaj dan sramote“, napisala je političarka Zelenih na Tviteru.

Nemačko Ministarstvo spoljnih poslova u međuvremenu je ponovo zatražilo od nemačkih državljana u Ukrajini da hitno napuste tu zemlju. „Ako ne možete bezbedno da napustite zemlju, ostanite za sada na bezbednom mestu“, prenelo je Ministarstvo.

-pročitajte još: Oštre osude ruskog napada na Ukrajinu

Makron: „Rat mora da se okonča“

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je na hitan prekid ruskih napada na Ukrajinu. „Francuska oštro osuđuje odluku Rusije da povede rat protiv Ukrajine“, naveo je Makron na Tviteru. On je pozvao Moskvu da „odmah prekine s vojnim operacijama“. „Francuska se solidariše sa Ukrajinom, stoji uz Ukrajince i radi sa svojim partnerima i saveznicima na okončanju rata“, dodao je Makron.

EU namerava da usvoji nove sankcije protiv Rusije

Prema rečima predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Saveta EU Šarla Mišela, Evropska unija će odmah odlučiti o novom paketu sankcija Rusiji. To će imati „ogromne i ozbiljne posledice" po tu zemlju“, zajednički su poručili Mišel i fon der Lajen. O tome bi trebalo da se raspravlja na kriznom samitu EU planiranom za večeras. EU će nastaviti da pruža političku, finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, rekla je Fon der Lajen. Šarl Mišel najoštrije je osudio ruski napad.

Bajden: „Rusija počela rat“

Američki predsednik Džozef Bajden zapretio je Moskvi ozbiljnim posledicama. Bajden je ocenio da je ovo „ničim izazvan i neopravdan napad“ na Ukrajinu. „Predsednik (Vladimir) Putin izabrao je rat s predumišljajem koji će rezultirati katastrofalnim gubitkom života i ljudskim stradanjima.“

Američki predsednik Bajden najavljuje da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu i tamošnje stanovništvo
Američki predsednik Bajden najavljuje da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu i tamošnje stanovništvoFoto: Alex Brandon/AP Photo/picture alliance

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg takođe je najoštrije osudio ruski napad na Ukrajinu. „Nemilosrdni“ napad ugrozio je „živote bezbrojnih civila“, rekao je Stoltenberg.

Lideri separatista tražili podršku

Nekoliko sati ranije, lideri samoproglašenih „Narodnih Republika“ Luganska i Donjecka u pismima u su zatražili pomoć u odbijanju napada ukrajinske vojske, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u Moskvi, a prenosi Interfaks. Zahtev je zasnovan na „ugovorima o prijateljstvu“ koje su Putin i separatisti zaključili ove nedelje.

Ruska državna agencija Tass objavila je sadržaj tih pisama u kojima se navodi da je u toku vojna agresija ukrajinskih oružanih snaga i da se uništava infrastruktura, uključujući i škole i vrtiće. „Akcije režima u Kijevu svedoče da on odbija da se okonča rat u Donbasu“, navodi agencija sadržaj pisama separatističkih lidera.

Šef Kremlja u ponedeljak (21.2.) je priznao separatističke oblasti u istočnoj Ukrajini kao nezavisne. Kao meru predostrožnosti, Savet Federacije u Moskvi tada mu je i dao dozvolu za raspoređivanje ruskih oružanih snaga „u inostranstvu“.

Zapad optužuje Putina da svojim postupcima krši međunarodno pravo. Evropska unija i SAD uvele su Rusiji dalekosežne sankcije. Već nedeljama se strahuje da bi Kremlj mogao da iskoristi neki izgovor za invaziju na Ukrajinu. Tajne službe pretpostavljaju da su ruski vojnici već duže stacionirani i u separatističkim oblastima Luganska i Donjecka na istoku Ukrajine.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izdao je naredbu za mobilizaciju rezervista
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izdao je naredbu za mobilizaciju rezervistaFoto: Andreas Gebert/REUTERS

S obzirom na pogoršanje situacije, u Ukrajini je proglašeno ratno stanje na čitavoj teritoriji zemlje. Ta mera, između ostalog, daje vlastima dalekosežnija ovlašćenja.

Nekoliko sati ranije, proglašena je mobilizacija oko 250.000 rezervista starosti između 18 i 60 godina. Ukrajina ima oko 200.000 vojnika, plus rezervni sastav. Ruska vojska daleko je veća i broji oko milion aktivnih vojnika. Poslednjih godina je modernizovana i unapređena.

se/wa/as/haz/idj (dpa, afp, rtr, ap)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.