1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Okrnjeno Predsedništvo BiH u poseti Kijevu

21. avgust 2023.

Denis Bećirović i Željko Komšić putuju u posetu Ukrajini, ali tamo neće biti njihove koleginice iz Predsedništva Željke Cvijanović. U BiH nema konsenzusa o Ukrajini.

https://p.dw.com/p/4VOCz
Komšišć (levo) i Bećirović idu u Kijev, Željka Cvijanović neće
Komšišć (levo) i Bećirović idu u Kijev, Željka Cvijanović nećeFoto: Predsjednitvo BiH

Bećirović i Komšić ovog ponedeljka (21. avgust) putuju u zvaničnu posetu Ukrajini, tokom koje će se susresti sa najvišim zvaničnicima i predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Planirano je učešće i na međunarodnoj konferenciji „Krimska platforma“ koja bi trebalo da bude održana u sredu. Ovo je prvi put da neki od članova Predsedništva BiH posete Ukrajinu od početka rata u toj zemlji.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar veruje da ova poseta može biti od obostrane koristi i doprineti povoljnijem pozicioniranju BiH u međunarodnim odnosima.

„Time se BiH svrstava među države koje podržavaju suverenost i teritorijalnu celovitost Ukrajine i zahtevaju da se vojska Ruske Federacije bezuslovno povuče iz napadnute zemlje“, kaže Kozar za DW. On veruje da BiH u tom smislu ne može biti neutralna „jer je ne tako davno takođe preživela teška ratna iskustva“.

Podrška Ukrajini na osnovu ranije usvojenih dokumenata

U Ukrajinu, međutim, ne ide Željka Cvijanović, članica Predsedništva BiH iz reda srpskog naroda. Ona se, dan ranije, u nedelju (20.8.) zajedno sa predsednikom Republika Srpske u Budimpešti susrela sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

„S državnog aspekta bilo bi svrsishodno da u Kijev ide kompletno Predsedništvo BiH, ali gospođa Cvijanović odbila je da se pridruži dvojici kolega u ovoj poseti budući da se ne slaže sa osudom ruske agresije na Ukrajinu. Time ona sledi politiku vlasti u Republici Srpskoj koja je naklonjena Rusiji“, kaže Kozar.

Sagovornik DW ne misli da će ova različita gledišta dodatno produbiti podele u BiH „jer one nisu od juče“. „Podjela ima kako na unutrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu i to je posledica političke borbe koja se vodi između onih u Federaciji BiH koji žele da grade BiH i onih iz Republike Srpske koji opstrukcijama žele da je ruše“, kaže Kozar.

On podseća da nema zvaničnog stava Predsedništva BiH o ruskoj agresiji, ali da Ministarstvo spoljnih poslova BiH ambasadorima daje instrukcije prema ranije usvojenim dokumentima u kojima se insistira na poštovanju osnovnih principa međunarodnog prava i Povelje UN.

BiH vojno može pomoći Ukrajini

Pozivajući se na izvore iz Predsedništva, mediji u BiH preneli su da je susret Komšića, Bećirovića i Zelenskog „dugo planiran“ i da je jedna od mogućih tema vojna pomoć Ukrajini iz Federacije BiH.

Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da Federacija BiH, ali i BiH u celini, mogu pružiti Ukrajini vojnu pomoć kroz plasman proizvoda svoje namenske industrije.

„To se posebno odnosi na artiljerijsku municiju kako zapadnih tako i istočnih kalibara. Ukrajini u ovom trenutku treba sve, a posebno artiljerijska municija“, kaže Ahatović.

On napominje da bi bilo dobro kada bi u Predsedništvu BiH bio postignut konsenzus o bilateralnom sporazumu o vojnoj pomoći i saradnji „mada je to malo verovatno zbog protivljenja srpske strane“. „Sjedinjene Američke Države bi sigurno podržale takav sporazum i politički i finansijski“, kaže Ahatović.

Ništa bez konsenzusa

Profesor sigurnosnih nauka na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović smatra da bi posete ovog nivoa trebalo da budu dogovorene konsenzusom sva tri člana Predsedništva.

„Jednostranosti bilo kog člana Predsedništva produbljuju nepoverenje, nesporazume i krizu u ovako konfliktnoj i podeljenoj BiH“, kaže Vejnović za DW.

On shvata da je „teško biti neutralan“ u vezi sa ratom u Ukrajini, ali da BiH i njeni lideri treba da apeluju da se uspostavi primirje i počnu pregovori. „Ne treba se mešati u vojna pitanja. BiH je mala država i treba da rešava svoje probleme“, kaže Vejnović.

Stav zauzet 2014. godine

Predsedništvo BiH je još 2014. godine konsenzusom usvojilo Izjavu о situаciјi u Ukrајini, zalažući se da do rešenja krize dođe „mirnim i demokratskim sredstvima“ uz podršku „principima međunarodnog prava“.

Tada su Predsedništvo činili Nebojša Radmanović iz Dodikovog SNSD-a, zatim Željko Komšić i Bakir Izetbegović.

BiH se potom pridružila i Deklaraciji EU o Krimu u kojoj se „osuđuje nelegitimni referendum i nezakonita aneksija Krima i Sevastopolja“.

„Zvaničnici Republike Srpske danas ne žele da BiH u pogledu situacije u Ukrajini prati evropsku i NATO politiku, a čelnici ovog entiteta, posebno predsednik Milorad Dodik, neguju dobre odnose sa Ruskom Federacijom i predsednikom Vladimirom Putinom“, podseća vojni analitičar Ahatović.

Dodik je, dan uoči posete Željka Komšića i Denisa Bećirovića Ukrajini, najavio da će u oktobru ponovo posetiti Rusiju.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.