1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Stil života

Odakle starim Egipćanima gvožđe?

8. avgust 2019.

Kontroverzni nemački „naučnik“ Dominik Gerlic ponovo gradi brod. Onakav kakav se gradio u doba egipatskih faraona. On želi da dokaže da su stari Egipćani mogli da doplove sve do Crnog mora...

https://p.dw.com/p/3NYK7
Foto: DW/J. Hilton

„Eksperimentalni arheolog“ Dominik Gerlic već je preduzeo čitav niz eksperimenata sa brodovima građenim na prastari način od trske. Njegov uzor je Norvežanin Tor Hejerdal čije su avanture šezdesetih gutali današnji penzioneri koji su tada bili deca: on je još krajem četrdesetih sa brodom od trske odlučio da dokaže da su ljudi iz Južne Amerike, još pre više hiljada godina dospeli do Evrope i Afrike – dovoljno govori sličnost piramida, iako između njih leži čitav okean.

Hejerdal je na svom splavu-brodu Kon Tiki uspeo da preplovi Tihi okean, iako se trska nakvasila, a konopci tokom vremena praktično presekli trup. Knjiga „Ekspedicija Kon Tiki“ prevedena je na sedamdeset jezika, između ostalog i na srpski.

„Da uzmemo malo boje iz piramide...“

Gerlic – koji je u stvari, iako stekao doktorat, studirao je sport i biologiju na Učiteljskoj školi u Jeni – već je sa sličnim brodom od trske „Abora III“ pokušao da pređe Atlantik – sa sličnim rezultatom kao i norveški istraživač i sa još više kritika zbog „neozbiljnosti“ takvog „istraživanja“. Ipak, on neumorno ukazuje na saznanja koje je tako stekao, jer se o istoriji putovanja brodovima u suštini malo zna. Jedino što se ima jesu slike i modeli brodova iz davnina, jer trupla najčešće trunu na dnu mora i jedino što se još može pronaći su eventualno kamena sidra davnih plovila.

Model broda starih Egipćana
Gerlic je fasciniran kulturom Egipta - iako su tamo hteli da ga strpaju u zatvorFoto: DW/J. Hilton

Gerlic se „proslavio“ i kad je sa Štefanom Erdmanom, takođe arheologom amaterom i piscem knjiga raznih teorija zavera, odlučio da „otkrije“ tajnu Keopsove piramide. Već u njegovom poduhvatu prelaska Atlantika Egipat je imao važnu ulogu, jer je hteo da dokaže da su stari Egipćani iz Amerike dobijali duvan i koku – čiji su ostaci navodno pronađeni u Egiptu. U svakom slučaju, dva Nemca su 2013. u Keopsovoj piramidi „malo sastrugali“ boju tamošnjih slika na zidovima kako bi je hemijski analizirali.

Problem je bio sledeći: oni za to nisu imali nikakvu dozvolu tako da je egipatski ministar kulture zapenio od besa zbog uništavanja kulturnog blaga zemlje. Dva Nemca su u Egiptu 2014. osuđena na po pet godina zatvora – kao i svi njihovi lokalni pomagači. U međuvremenu je presuda ukinuta, ali je Gerlic i pred sudom u Kemnicu u Nemačkoj 2015. osuđen na novčanu kaznu zbog krađe i uništavanja imovine.

Tri hiljade kilometara preko mora?

Gerlic se, možda i da bi se umilio Egiptu, u projektu „Abora IV“ sada bavi zagonetkom kako su stari Egipćani mogli da naprave piramidu faraona Kufua sa alatom od gvožđa? Takav alat opisuje i grčki istoričar Herodot, ali to je bilo još bronzano doba – veruje se da je gvožđe poznato tek hiljadu godina kasnije! Prema mišljenju nemačkog istraživača, stari Egipćani su najverovatnije već trgovali sa najbližim nalazištem gvožđa, a ono je na Kavkazu.

Karte Route der Abora IV EN
Ruta duga 3.000 kilometara

Zato u Varni, u Bugarskoj, Gerlic gradi novi brod kojim želi da dokaže da su Egipćani plovili preko čitavog Mediterana, prolazili kroz Dardanele i Bosfor i plovili Crnim morem. Tih 3.000 kilometara puta će opet pokušati da pređe brodom od trska, a njegova izgradnja već je daleko odmakla: „To je najstabilniji brod koji možete da zamislite“, objašnjava Gerlic. I ne samo to: taj brod čak može, kao današnje moderne jedrilice, da jedri i protiv vetra zahvaljujući „tajnom oružju“ Egipćana, pomičnom peraju kobilice.

Umesto broda, ovoga puta došli su majstori

Varna kao mesto odakle se kreće nije slučajno odabrana, jer je dokazano da je tamo bila luka i centar trgovine još 4.300 pre Hrista – tamošnje školjke bile su dragocena roba i one su nađene širom Evrope, čak i u Nemačkoj. Ali sam brod će ipak biti izgrađen na „američki“ način, jer više nema nikoga u Egiptu koji zna da gradi brodove kakvi mogu da se vide u tamošnjim arheološkim ostacima. Zato su iz Bolivije u Bugarsku došli Fermin Limači i njegov sin Juri, autonomni žitelji Ajmara koji već generacijama grade brodove od trske za plovidbu po jezeru Titikaka. Fermin ima 50 godina i kaže da je njegov otac pomogao da se sagradi i brod norveškom istraživaču Hejerdahlu.

Ali takvih majstora i u Južnoj Americi ima veoma malo – iako se i dalje se prave tradicionalna plovila od trske, najčešće male barke za jednu osobu sa kojima se tamošnji ribari usuđuju da isplove čak i na Pacifik. Jedino što danas u trsku redovno upletu i solidan komad stiropora. Trska istruli za godinu-dve, a stiropor traje duže.

Bulgarien - Archeologe plant Meeres-Reise mit Schilfbooten
Pod budnim okom majstora iz Bolivije, brod grade dobrovoljci kao što je Holanđanin Mark PelsFoto: DW/J. Hilton

Otac i sin Limači još prve „prave“ brodove od totore, južnoameričke trske. Ali teško se snalaze sa drugim vrstama, tako da je nemački arheolog amater organizovao da se dopreme dva kontejnera originalne trske sa jezera Titikaka od kojih će nastati „Abora IV“ „Ovo je prvi put da gradimo brod sa materijalima sa jezera Titikaka u nekoj drugoj zemlji“, kaže nam Limači. On je Gerlicu gradio i prethodne brodove, ali ih je tada pravio kod kuće i nakon toga su oni prebačeni tamo odakle su kretali na put.

„Bolje nego da sedi za računarom“

Mnogo je posla u izgradnji broda iz bronzanog doba. Na brodu uglavnom rade dobrovoljci, kao što je 42-godišnji Holanđanin Mark Pels. Inače je električar i zaljubljenik u surfovanje, ali sada radi „pravi“ posao: „Prilično je naporno čitav dan kuckati čekićem i razvlačiti konopce“, kaže nam. Ali je i on čitao knjigu „Ekspedicija Kon Tiki“ i još kao dečak maštao o takvoj avanturi. „Ovo je težak posao, ali isplati se!“

U Varni je i 35-godišnja Hajke Fogel, takođe iz Kemnica. Većinu dana provodi vezujući konopce oko trske i pritom koristi poseban drveni alat kakav se koristi i u Boliviji da bi se među trskom provukao konopac. Fogelova je učestvovala i u projektu prelaska Atlantika i kaže nam da je taj rad za nju odmor: „Sedim za računarom i telefoniram sa mušterijama.“ Ovoga puta i sama će moći da plovi na brodu koji pravi: „To će biti prvi put da sam na tako velikom brodu na pučini.“ Želi da na brodu provede bar dve nedelje pre nego što se vrati kući. Ali uprkos teškom radu nam kaže: „Ne želim da se vratim kući na posao.“

Bulgarien - Archeologe plant Meeres-Reise mit Schilfbooten
I Hajke Fogel ponovo je došla da pomogne doktoru GerlitcuFoto: DW/J. Hilton

„Abora IV“ bi ubrzo trebalo da krene na svoj put. Da li će ga preći? More pred Bosforom zna da bude i više nego hirovito, a ni Crno more ne bi trebalo potcenjivati. Da li će se tako nepobitno dokazati da su Egipćani dobijali gvožđe sa Kavkaza? Stručnjaci čak i u to nisu baš tako sigurni... Tamo su i kulture Afrike, drevni Vavilon je u komšiluku, verovatno se znalo i za kulture Indije gde je gvožđe takođe davno otkriveno...

Ali dok ima sponzora koji plaćaju takvu „nauku“, zašto ne probati?

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android