1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obojena revolucija ili traženje istine?

18. maj 2018.

Pokret „Pravda za Davida“ proširio se po gradovima Bosne i Hercegovine. Građani traže pravdu za mnoge nerazjašnjene slučajeve ubistva. U javnosti se spekuliše da se radi o svojevrsnim revolucijama.

https://p.dw.com/p/2xv5m
Foto: Klix.ba

Nakon 50 dana protesta na banjalučkom Trgu Krajine, na kojem članovi Fejsbuk-grupe „Pravda za Davida“ traže od institucija Republike Srpske da razreše smrt Davida Dragičevića koji je pronađen mrtav 24. marta, podršku pružaju i u ostalim gradovima u Bosne i Hercegovine. Prvo u nekoliko gradova RS, a u poslednjih nekoliko dana i u Sarajevu i Zenici, gde se traže odgovori i u vezi sa slučajem Dženana Memića koji je smrtno stradao u februaru 2016. godine.

U javnosti se spekuliše da se radi o revolucijama, različitih boja, koje prete da sruše sistem iako se, kako kaže politička analitičarka Tanja Topić, radi samo o normalnoj ljudskoj reakciji i traženju odgovora na pitanje kakva je pozadina svih nerazjašnjenih slučajeva.

Ljudska reakcija, ne revolucija

„Tragedija ovog društva leži u činjenici da su etnonacionalisti proteklu deceniju napravili jedan okvir u kojem svaku vrstu drugačijeg mišljenja, organizovanja protesta, neslaganja sa dominantnom političkom matricom, smeštaju u kontekst obojene revolucije, Arapskog proleća ili slično. Mi smo zadnjih godina bili svedoci spinovanja i održavanja bezbroj revolucija koje se u stvarnosti nikada nisu desile. One samo služe za zastrašivanje i pokazivanje ugroženosti sistema“, kaže Topić.

Banjaluka Todesfall in Bosnien und Herzegowina löst Protestwelle aus
Protesti u BanjualuciFoto: DW/Dragan Maksimovic

U Sarajevu i Zenici nekoliko stotina građana poslednjih dana tražilo je istinu za smrt Davida Dragičevića iz Banjaluke i Dženana Memića iz Sarajeva. Građani kažu da žele samo istinu, da im je dosta sistema koji radi protiv njih i da će zbog toga potpisivati peticiju kako bi se čuo glas javnosti. Novinar Vladimir Šušak kaže da je to ujedinjenje u protestima u stvari reakcija građana na nezadovoljstvo i nepoverenje građana u institucije.

„Ovo je reakcija na loše stanje u društvu i nepoverenje u institucije. I to je osnovni razlog, nebitno da li je reč o međuentitetskom, međuetničkom ili nekom drugom razlogu, kako to žele da predstave kritičari ovakve reakcije građana. Mislim da je dobro što se sve dešava na ovaj način i da se strah građana preliva na strah onih koji vladaju strahom u ovoj zemlji“, kaže Šušak.

Odbaciti sve političke konotacije

Protesti jedino imaju smisla ako se uključe svi, jer bi to bio autentičan odgovor na sve ono što se dešava. Fizička i socijalna bezbjednost su dve osnovne stvari na koje ljudi reaguju, kaže sociolog Ivan Šijaković. A one su u Bosni i Hercegovini itekako ugrožene.

„Svako može recimo da vas otme, a ako ima vezu sa vlašću onda neće odgovarati. To ljudi instinktivno osećaju i zbog toga su krenuli da ukažu na to. Da bi to ostao autentičan pokret građana potrebno je da na tim skupovima odbace prisustvo bilo kakvih partija ili nevladinih organizacija. Pravda za Davida, Dženana ili tamo negde za Ivana, nebitno je. Ali bez zloupotrebe bilo koje političke organizacije. Na taj način bi se pružila alternativa surovom životu u BiH.“

Deo javnosti traži pravdu i istinu u ovim slučajevima bez njihove politizacije. S druge strane nije mali broj onih koji u svemu vide pokušaj obaranja vlasti i stavljanje znaka jednakosti sa rušenjima nekih sistema u poslednjih nekoliko godina u okruženju, ali i šire. Međutim, nesporno je da roditelji i deca koji su na tim protestima traže samo istinu zbog nesigurnosti u kojoj žive, a koja je prouzrokovana načinom na koji institucije (ne)deluju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android