1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nove sorte grožđa – spas za vinogradare

26. septembar 2022.

Trebalo bi da nove i skoro zaboravljene sorte vinove loze obezbede urod i da pomognu u zaštiti čovekove sredine. Nemački vinogradari zbog klimatskih promena menjaju svoje navike. A i Evropska unija vrši pritisak.

https://p.dw.com/p/4HJPK
Otporne sorte sve poopularnije u Nemačkoj
Otporne sorte sve poopularnije u NemačkojFoto: Volker Witting/DW

Feniks, solaris, orion, sirius, sovitaž. To nisu novootkrivene komete, meteoriti ili neka druga nebeska tela. To su sorte vinove loze otporne na gljivice, a time i prikladnije za održivo vinogradarstvo i bolju zaštitu okoline.

One su sve važnije i zbog klimatskih promena, usled kojih se vinova loza uzgaja i na nemačkim ostrvima Feru i Ziltu u Severnom moru.

Za Edgara Klora je stvar jasna. Sorte otporne na gljivice su jednostavno izdržljivije, kaže on. Klor je vinogradar iz Nojštata na Vinskom putu, na jugozapadu Nemačke, njegovo porodično imanje se već pre 30 godina okrenulo ekološki prihvatljivijem uzgoju vinove loze. U svom vnogradu pokazuje zrelo grožđe.

„Grozdove bobice kod sorti otpornih na gljivice rastu vrlo široko, ne tako stisnute jedne uz druge što brzo može voditi truljenju“, kaže on. Osim toga kožice kod takvoga grožđa su puno deblje, a time i otpornije.

Ima još jedna velika prednost: „Kod zaštitnog prskanja ovim sortama je potrebna samo trećina do polovine uobičajene količine.“

Edgar Klor svoj muskaris, sovinjak, i kaberne blan mora prskati zaštitnim sredstvom samo tri puta. Rizling koji je odmah do ovog vinograda mora biti prskan bar dva puta češće. Sve to štedi vreme, novac, energiju, a time i emisiju ugljen-dioksida.

„Štedim oko dvadeset odsto u poređenju s uobičajenim sortama“, kaže ovaj vinogradar. Naravno, on i dalje uzgaja „svoju“ sortu, rizling. „Ali, mogu da zamislim da ću uzgajati ubuduće četrdeset odsto novih sorti.“

Trenutno samo oko tri odsto nemačke proizvodnje vina otpada na sorte otporne na gljivice, koje su se počele uzgajati još šezdesetih  godina. U Nemačkoj je dosad dopušten uzgoj više od 30 sorti otpornih na gljivice, a stalno se pojavljuju nove. One nastaju kao klasična ukrštanja u vinogradima, ali na novim ukrštanjima rade i visokoškolski instituti.

Profesor Ulrih Fišer s instituta DLR u Nojštatu na Vinskom putu vidi u tome mogućnost da se nemački vinogradari suoče s klimatskim promenama.

Vinova loza se previše prska

Uz veću biodiverzifikaciju, više terasastih vinograda, ekološke i tehničke mere u vinogradima i podrumima piwi-ji su „prava šansa“, kaže ovaj stručnjak. „Da prskate do 16 puta, to jednostavno više ne ide.“

Fišer govori o jednoj analizi Eurostata. Po njoj se najviše zaštitnih sredstava po hektaru troši u vinogradarstvu, više nego i na jednu drugu poljoprivrednu kulturu koja se uzgaja u EU.

Deutschland | Herbstliche Weinberge in Nordheim
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/dpa/picture alliance

Evropska unija želi da nešto uradi protiv toga i zahteva manje hemijskih sredstava u poljoprivredi, a više organskog uzgoja. To bi trebalo da evropsku poljoprivredu do 2030. učini otpornijom na krize, a proizvodnju hrane održivijom.

Vinski lobi protiv Evropske unije

Ali, brojni nemački vinogradari su protiv koncepta Evropske unije. To je potpuno nerealno, tvrdi Nemački savez vinogradara. Za brojne vinograde bi to „faktički značilo nepovratno obustavljanje“, kažu oni tvrdeći da bi „proizvodnja vina uz reku Mozel pala za oko 90 odsto“.

To ne prihvata ni Savez ekoloških vinogradara (Ecovin). „Mi smo za manje opasnih pesticida u poljoprivredi, ali protiv očito pogrešnih smernica toga predloga“, kaže predsednik Saveza Andreas Hatemer.

Ali jasno je da pretežno konzervativni nemački vinogradari moraju nešto da promene. Sorte otporne na gljivice su samo jedna strategija koja obećava uspeh, a koju polako otkrivaju i najveći proizvođači. Tako je nedavno objavljeno da najveći nemački proizvođač penušavog vina Rotkephen-Mum namerava da gaji rezistentne sorte na oko sto hektara.

„Mi nade polažemo u tradiciju i želimo da se vratimo klasičnom“, kaže samouvereno mlada vinogradarka Gina Gering iz Nirštajna na Rajni. Za njenu porodicu klasična i tradicionalna je sorta vinove loze žuti orleans.

„On je uzgajan već pre 200 godina na našem brdskom vinogradu. Ali, tada on često nije sazrevao zbog hladnije klime“, kaže Gerling. Od 2013. Gerlingovi opet prodaju žuti orleans. Ta gotovo zaboravljena sorta je prikladna s obzirom na klimatske promene, a već je osvojila i jednu nagradu.

I u zadruzi Bergštreser vincer u hesenskom Hepenhajmu prepoznali su znakove vremena. Na otporne sorte kod njih otpada više od pet odsto ukupne proizvodnje. I tu postoji jedna stara sorta prikladna za budućnost: crveni rizling. Ta sorta je uzgajana još u srednjem veku, a onda ju je gotovo potpuno potisnuo rizling.

Crveni rizling ređe napadaju štetočine i kasnije sazreva nego rizling. Kašnjenje često znači spas od truljenja, objašnjava Rajnhard Antes koji je dugo vodio ovu zadrugu. Zadruga je ponosna na svoju sortu koja je po ukusu slična običnom rizlingu, a sad doživljava pravu renesansu, oduševljeno kaže Antes.

Skoro sve zemlje u kojima se tradicionalno uzgaja vinova loza eksperimentišu sa rezistentnim sortama, a i one zemlje koje se tek u novije vreme okreću uzgoju vinove loze, kao Norveška, Švedska, Holandija ili Kina. Nemačka u istraživanju igra važnu ulogu.

Grčko vino iz mora

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.