1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Nova drahma“ i „hladnokrvni evro“

Saša Bojić19. jun 2015.

Grčki premijer Aleksis Cipras založio se za ostanak svoje zemlje u evrozoni i pozdravlja odluku o održavanju samita evrozone 22.6. Šefica MMF Kristin Lagard rekla je da neće biti odlaganja rokova otplate kredita za Grčku

https://p.dw.com/p/1Fjbp
Deutschland Alexis Tsipras in Berlin
Foto: picture-alliance/dpa/R. Jensen

Grčki premijer Aleksis Cipras veruje u mogućnost oporavka grčke privrede. „Naći ćemo rešenje koje je u duhu demokratije i u skladu sa pravom EU“, rekao je on, i dodao: „svi koji sada slikaju užasne scenarije, videće da greše.“ Cipras je izjavio i da pozdravlja odluku o održavanju samita evrozone 22.6. nakon što je jučerašnji (18.6.) sastanak njenih predstavnika završen bez rezultata.

„Juče su“, piše dnevnik Berliner cajtung, „obe strane pojačale pritisak. Cipras se sreo sa ruskim predsednikom Putinom. Signal: Evropska unija može da izgubi ne samo jednog monetarnog partnera, već i više od toga. Šefica MMF Kristin Lagard je rekla da neće biti odlaganja rokova otplate kredita za Grčku: Ako Grčka prvog jula ne isplati – znači da nije isplatila. Ali, ona je dodala i da će biti fleksibilna ako Atina iznese neke nove predloge. No, za to više nema nade. […] Grčka bi o svemu rado razgovarala na nivou šefova država u nadi da će tako odluka biti više politička nego tehnička […] Grčke banke gube novac svojih štediša – samo između ponedeljka (15.6.) i srede (17.6.) su sa privatnih računa podignute dve milijarde evra.“

List Di velt piše o povratku Grčke drahmi u šest faza:

„Faza 1: Grčka bankrotira. Građani i preduzeća pokušavaju da izvuku i poslednji novac sa svojih bankovnih računa.“

Faza 2: Evropska centralna banka vadi utikač. Nema više kredita za pomoć Atini. Grčke državne obveznice su bezvredne i ECB više ne može da ih prihvati kao garantiju. Velikim grčkim bankama takođe preti bankrot, a država uvodi kontrolu kretanja kapitala da bi sprečila njegov dalji odliv u inostranstvo. Ni država, ni firme, ni građani ne mogu da dođu do novca; osnovno snabdevanje je omogućeno samo minimalnom cirkulacijom evro-gotovine.

Merkel: Gde ima volje, ima i načina da se reši problem

Faza 3: Uvodi se paralelna valuta. To je „valuta za slučaj nužde“ – u pitanju su dužničke obveznice kojima se isplaćuju plate i socijalna davanja. Doduše, ne nastaje i poverenje u paralelnu valutu. Banke ne mogu da je prihvate i stvaraju se dve društvene klase: neka preduzeća prodaju svoje proizvode samo za evro a Grci zavisni od države moraju da prihvate dužničke obveznice , koje su manje vredne od evra, pa njima ne mogu da kupe ono što hoće. Grčka preduzeća svoje obaveze u inostranstvu i dalje moraju da plaćaju u evrima. To ne uspeva, pa mnoge firme dospevaju u opasnu zonu bankrota.

Faza 4: Izlazak iz evra. Za grčku vladu postoji samo mogućnost uvođenja „nove drahme“.

Faza 5: Grčka postaje zemlja EU „u razvoju“. Srednjoročno gledano, grčka privreda će zbog nove valute postati konkurentna, jer bi „nova drahma“ bila slabija od evra, što bi pomoglo izvoz, a godišnji odmor u Grčkoj bi postao jevtiniji. Tako bi se privreda postepeno oporavljala. No, kratkoročno će mnogi Grci osiromašiti, jer će uvozni proizvodi koji su od životne važnosti kao što su energija, lekovi i životne namirnice. Zato EU mora da pripremi milijarde za pomoć kako bi se sprečile najteže posledice promene valute.

Faza 6: Sazivanje konferencije o dugovima. Grčka bi trebalo da i posle bankrota bude zainteresovana za vraćanje dela duga. Inače bi postojala opasnost da – poput Argentine 2001 – bude odsečena od međunarodnog tržišta kapitala. Ako bi bio dogovoren otpis dela duga, to bi značilo gubitke za Nemačku. U slučaju otpisa kompletnog duga, Nemačka bi izgubila 93 milijarde evra, a u slučaju otpisa 50 odsto duga, izgubila bi 30 do 40 milijardi evra.

Luxemburg Yanis Varoufakis und Christine Lagarde
Ministar finansija Grčke Janis Varufakis i šefica MMF-a Kristin LagardFoto: Reuters/F. Lenoir

Evo i rezimea trenutne situacije koji je preneo list Tagescajtung: „Sreća: nemački turisti nemaju čega da se plaše u Grčkoj. Hoteli, letovi, autobuski izleti, sve što je plaćeno evrima je ugovorno obezbeđeno, saopštila je turistička agencija TUI. A šta ako odjednom dođe drahma? Kako ćemo da plaćamo u kafanama? – To niko ne zna, smatra stručnjak za turizam Folker Bether […] Grci i dalje guraju novac u slamarice – 400 miliona dnevno od početka juna. To tako ne može dalje da ide. Slamarice su postale premale, Grci su u panici, vreme je isteklo.“ U nastavku teksta autor se poigrava metaforama i slikovitim izrazima koji se koriste u novinskim izveštajima i piše: „Evro je ostao hladnokrvan, tržišta su odahnula, u Egejskom moru su orade sklopile oči, grčki magarac se umoran izvalio u seno, a krvavocrveno sunce je zašlo…“