1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nikolić-Jahjaga: Susret ograničenog dometa

5. februar 2013.

U Beogradu nema prevelikih očekivanja od susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića i predsednice Kosova Atifete Jahjage. Imaju li ovi razgovori politički uticaj na prilike u Prištini i Beogradu?

https://p.dw.com/p/17Y8V
MitrovicaFoto: DW/Z. Vlaskovic

Susret predsednika Srbije i Kosova neće imati neke velike političke posledice, niti bi od njega trebalo imati velika očekivanja, kaže za DW Oliver Ivanović, bivši državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju:

„On simbolički zapravo daje podršku dijalogu kao jedinom načinu za rešavanje ovog otvorenog pitanja, i ukazuje na to da će se najviši predstavnici vlasti u Prištini i Beogradu susretati, i da daju punu podršku onome što rade premijeri Dačić i Hašim Tači. Prema tome, to je ograničeni domet sastanka, i on sigurno nema veće pretenzije od toga. Mislim da neće postojati ni neke posebne posledice tog susreta. Postoji samo jedna dobra mogućnost, da bi u slučaju pada vlade pregovore kao takve automatski preuzeo predsednik u vakumu koji bi nastao, jer bi sigurno predizborna kampanja odvukla pažnju na drugu stranu. A pad vlade je moguć i u Beogradu i u Prištini“.

Clinton und Ashton mit Jahjaga in Kosovo
Jahjaga sa Klintonovom i EštonovomFoto: Reuters

Protokolarna moć Jahjage?

Postoji ipak razlika u političkom uticaju koji Nikolić i Jahjaga imaju na političkoj sceni Srbije i Kosova, ističe Oliver Ivanović. Tomislav Nikolić je izabran na direktnim izborima, što mu samo po sebi daje mnogo veću političku težinu, kaže Ivanović. Atifete Jahjaga je izabrana natpolovičnom većinom u skupštini, što znači da je njena pozicija više protokolarna, ističe Ivanović i dodaje.

„Prema tome, nije za očekivati da će ona imati nekakve izrazito jasne stavove. Pre bih rekao da će ona artikulisati ono što čuje od premijera ili od drugih predstavnika vlasti na Kosovu, i to probati da uobliči u nekakvu neutralnu formu i da to ponudi kao tezu za razgovore sa Nikolićem“.

(Ne)realna agenda Ketrin Ešton

Pri svemu tome ni bi trebalo izgubiti iz vida da će taj sastanak i razgovore zapravo voditi Ketrin Ešton, napominje Ivanović, a ona opet ima neku svoju agendu.

„Ona ima vrlo dinamičan i ambiciozan plan. I mislim da će to biti najveći problem u svemu tome; to su ogromna očekivanja koja postoje kod Ketrin Ešton, da se u narednih nekoliko meseci definišu neka vrlo velika, važna i ozbiljna pitanja. Ono što možemo realno očekivati jeste dovršetak tehničkog dijaloga, to jest dve teme, energetika i telekomunikacije, i makar načelni dogovor šta može biti rešenje za sever Kosova. Ništa više od toga. Sve više od toga je preambiciozno i nije realno“, kaže Ivanović za DW.

Serbien Präsident Tomislav Nikolic
Tomislav NikolićFoto: picture-alliance/dpa

Ne samo simbolički značaj

Politički analitičar Nenad Vasić smatra da susret Nikolić- Jahjaga nema samo simbolički značaj, jer je to prvi susret ove vrste, koji znači i uspostavljanje ličnih kontakata:

„Taj susret bi trebalo da pošalje i jasnu poruku podrške evropskim integracijama Srbije i Kosova. Takođe postoji još jedan važan momenat, a to je ono što zvaničnici u Briselu očekuju, da se pokaže kako je moguć dijalog između aktera na Balkanu koji su nekada bili na suprotnim stranama. I da se pokaže da je moguće da prevazilaze sve probleme, po modelu kako su to radili nekada Istočni i Zapadni Nemci, bez sprečavanja daljih integracija u međunarodnu zajednicu“.

Bez uticaja na javnost

S obzirom da ovaj susret nema neki praktičan značaj, on neće imati ni nekog prevelikog uticaja na javno mnjenje u Srbiji i na Kosovu, ocenjuje Oliver Ivanović. Javno mnjene jednostavno nije spremno za tako nešto, smatra Ivanović.

„Mislim da je to jedna od falinki u ovim pregovorima, da javno mnjenje uopšte nije pripremano za ovako nešto. Nego su ovi pregovori došli nekako ubrzano, ishitreno, i onda to ljudi povezuju naravno sa našim evropskim ambicijama, a u Prištini to povezuju sa nalozima iz inostranstva. Svako deluje stoga po nekakvom interesu“.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Jakov Leon