1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka se priprema za izbeglice iz Ukrajine

25. februar 2022.

Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi Ukrajinci napuštaju svoje domove i beže prema zapadu. Nemačka vlada se priprema za pružanje brze pomoći izbeglicama. Može da ih bude na hiljade, a može i na milione.

https://p.dw.com/p/47bdR
Kijev
KijevFoto: Emilio Morenatti/AP/dpa/picture alliance

Ukrajina je udaljena od Nemačke samo dva sata leta i oko 1.300 kilometara. Mnogi Ukrajinci strahuju po svoje živote, jer je opravdana bojazan da ruski predsednik Vladimir Putin namerava da okupira čitavu Ukrajinu. Stručnjaci u tom slučaju predviđaju da će stotine hiljada, a možda i milioni ljudi pokušati da pobegnu iz ratom zahvaćenih područja. Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) procenjuje da je već u ovom trenutku više od 100.000 Ukrajinca napustilo svoje domove.

„Računamo s mnogim scenarijima“

Nensi Fezer
Nensi FezerFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance/dpa

Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) je i pre ruske invazije nagovestila da se Nemačka sprema za humanitarni izazov. Početkom ove nedelje u Beču je izjavila: „Veoma smo budni i spremni za sve moguće scenarije." I još: „Pripremamo se pre svega za pmoć susednim zemljama, to je prvi scenario."

U četvrtak, prvog dana napada na Ukrajinu, ona je dodala: „Trenutno ne beležimo nikakve veće pokrete izbeglica u susedne zemlje ili u smeru Nemačke. Pružićemo veliku podršku pogođenim zemljama, posebno našem susedu Poljskoj, ako dođe do većih pokreta izbeglica."

No, prema mišljenju Geralda Knausa, naučnika koji se bavi fenomenom migracija, Ukrajinci se, s obzirom na to da oni sada lako mogu da uđu u Evropsku uniju i ostanu tri meseca, neće zadržavati samo u susednim zemljama:

„Ono što se definitivno neće dogoditi jeste to da će pokreti izbeglica ostati problem samo susednih zemalja, jer Ukrajinci imaju pravo da uđu u EU bez vize i bez zahteva za azil. I mogu legalno da putuju u bilo koju evropsku državu."

U početku samo kretanja unutar Ukrajine

U Ukrajini živi 41 milion ljudi. Prema procenama Ujedinjenih nacija, na osnovu iskustava nakon ruske aneksije Krima 2014, mnogi stručnjaci pretpostavljaju da će većina izbeglica u početku potražiti zaštitu u zapadnom delu Ukrajine. Tada će i direktni susedi na zapadu, a pre svega Poljska, verovatno biti cilj izbegličkih kretanja. U Poljskoj već živi oko milion Ukrajinaca, a postoje brojne porodične i prijateljske veze. Nemačka je Poljskoj već obećala humanitarnu pomoć. Ali zemlje poput Moldavije, Rumunije i Slovačke takođe mogu postati odredišta za izbeglice.

Mogući ciljevi izbeglica
Mogući ciljevi izbeglica

Ne smemo da zatvorimo granice

U Nemačkoj je „Pro azil", organizacija za zaštitu prava izbeglica, zahtevala da se istočnim državama EU ne dozvoli zatvaranje granica za izbeglice iz Ukrajine: „To također mora da se odnosi i na hiljade tranzitnih izbeglica koje su već u Ukrajini gde su došle kako bi pobegle od drugih sukoba. To su ljudi iz Sirije, Avganistana, Čečenije i Somalije", navodi se u saopštenju za javnost i dodaje: „Mogućnost da ukrajinski građani uđu u EU bez vize, koja postoji od 2017, sada je veoma važna."

Karl Kop iz organizacije „Pro azil" za DW kaže da bi i Nemačka morala da se pripremi na direktan dolazak ljudi iz Ukrajine. „I u Nemačkoj moramo da računamo sa svime, jer imamo potpuno novu situaciju. Moglo bi da bude nekoliko hiljada ili nekoliko miliona ljudi."

U Nemačkoj živi oko 130.000 ljudi ukrajinskih korena koji bi sada mogli da pokušaju da dovedu članove porodice ili prijatelje. Kop naglašava da je Nemačka to u stanju ta uradi. „Mi to možemo! Nemačka ima funkcionalan sistem za prihvat i sposobna je da stvori smeštajne kapacitete kroz saradnju saveznih s pokrajinskim vlastima."

Pokrajine se pripremaju

Nekoliko nemačkih pokrajina već je obećalo brzu i nebirokratsku pomoć. Gradonačelnica Berlina Franciska Gifej (SPD) kaže da glavni grad ispituje mogućnost pružanja hitnog smeštaja. A pokrajina Meklenburg-Prednja Pomeranija, koja se graniči sa Poljskom, već je odlučila da prestane da vraća ljude koji moraju da napuste zemlju za Ukrajinu.

 Gerald Knaus
Gerald KnausFoto: Francesco Scarpa

Gerald Knaus smatra da su to ispravni koraci, ali istovremeno opisuje svoja iskustva nakon ruske aneksije Krima 2014: „Kada je počeo rat u Ukrajini, broj interno raseljenih osoba popeo se na više od milion ljudi u roku od nekoliko meseci. Ali broj zahteva za azil unutar EU iznosio je 2015. samo 20.000, a zatim je pao na 10.000."

Knaus smatra da je nešto drugo važnije: „Ozbiljno shvatiti ono što je godinama obećavano: boriti se protiv uzroka bekstva. Uzrok bekstva je ruski napad. I sada moramo da se upitamo da li smo pokrenuli sve moguće mere kako bismo izvršili pritisak na Rusiju."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.