1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Nemački naučnici: postoji rešenje u slučaju tromboze

19. mart 2021.

Nemački naučnici utvrdili su zašto se u nekim retkim slučajevima nakon vakcinisanja AstraZenekom javlja tromboza. Za to, kažu, postoji i rešenje: aktivni sastojak s trenutnim dejstvom „koji pomaže protiv tromboze“.

https://p.dw.com/p/3qqlE
Foto: Yves Herman/REUTERS

Kako su saopštili sami naučnici univerztetskke klinike u Grajfsvaldu, odmah nakon zabrane vakcinacije AstraZenekom u ponedeljak, oni su kontaktirali Institut Paul Erlih, koji je odgovoran za odobravanje i nadzor vakcina u Nemačkoj - i dobili uzorke krvi šest pacijenata sa trombozom.

Prilikom ispitivanja uzoraka, otkrili su da vakcina aktivira krvne pločice ili trombocite - a to se obično dešava u telu samo kada rana zarasta, kada se krv zgruša i rana zatvori. Međutim, kod nekih pacijenata vakcinacija AstraZeneka aktivira mehanizam koji dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka u mozgu. 

Ovim je prvi put dokazana uzročna veza između vakcine AstraZeneka i pojave cerebralnih tromboza. Do sada ovi rezultati još uvek nisu objavljeni u naučnom časopisu i stoga ih nisu testirali nezavisni stručnjaci.

Lek je efikasan - ali ne može da se daje preventivno

Profesor Andreas Grajnaher, koji vodi tim naučnika u Grajfsvaldu, kaže da je razvijen poseban test : „Našom metodom, možemo da utvrdimo ko je pogođen, a ne ko su rizični pacijenti. Takođe nudimo lečenje za pacijente koji su posebno teško pogođeni“.

Dakle - lek protiv tromboze (jako dozirani imoglobulini) ne može da se daje preventivno. Lečenje aktivnim sastojkom moguće je samo - nakon stvaranja krvnog ugruška.

Budući da je mehanizam tako jasno identifikovan, moglo se razviti i ciljano lečenje. Pogođeni ljudi sada mogu dobiti aktivni sastojak koji pomaže protiv tromboze. Prema preporuci nemačkog Društva za istraživanje tromboze i hemostaze (GTH), pacijentima sa cerebralnom trombozom treba davati imunoglobuline u velikim dozama. To je uobičajeno sredstvo koje je dostupno u specijalizovanim bolnicama.

U izjavi GTH se kaže: samo ako neželjeni efekti vakcine slični gripu - traju duže od tri dana i ako se pojavi vrtoglavica, glavobolja ili poremećaj vida - onda je neophodno dalje medicinsko razjašnjenje. Prema Evropskoj agenciji za lekove (EMA), tačkasta krvarenja na koži takođe su važni simptomi.

Saradanja naučnika

Naučnici iz Grajfsvalda su naglasili da je uspeh bio moguć samo u saradnji sa Institutom Paul Erlich i lekarima iz Austrije - gde je jedna medicinska sestra umrla od tromboze u mozgu nakon vakcinacije AstraZenekom. 

Istraživači iz Norveške već su u četvrtak posumnjali da iza tromboze mozga stoji sličan mehanizam: antitela koja nastaju usled imune reakcije kače se na trombocite i aktiviraju ih.

Isti tim naučnika uspešan još 2011.

Ovo otkriće nije prvi istraživački uspeh stručnjaka univerziteta u Grajfsvaldu. Oni su 2011. pronašli mogućnost lečenja i zaustavljanja EHEC (enterohemoragijska eherišija koli) epidemije koja je posebno pogodila u severnu Nemačku. Ta epidemija, do koje je došlo naverovatnije zbog zaraženog povrća, sojinih klica, pogodila je Nemačku u aprilu i maju 2011. I koštala života 53 ljudi.

U Nemačkoj se nastavlja vakcinacija AstraZenekom

Inače, odmah po objavljivanju preporuke Evropske agencije za lekove (EMA), 15 zemalja Evropske unije koje su privremeno obustavile vakcinaciju preparatom AstraZeneka, najavilo je da će nastaviti s vakcinacijom tim cepivom.

Nemački ministar zdravlja Jens Špan rekao je da se vakcinacija nastavlja već od petka, a isto je odlučila i Italija. Španija namerava da nastavi korišćenje AstraZeneke od početka sledeće nedelje, a za sada je jedino Švedska objavila da će „dobro proučiti” nalaz Evropske agencije i da će odluku doneti za koji dan.

Uprkos brojnim medijskim napisima o toj vakcini u kojima se postavlja pitanje poverenja građana u bezbednost postupka, to u Nemačkoj nije ostavilo velikog traga na građane. Prema jednom brzom ispitivanju javnog mnjenja, spremnost na vakcinaciju pala je veoma malo: ranije je to iznosilo 73 odsto, a sada 71 procenat upitanih građana izjavljuje da je spremno da se vakciniše „što pre“.

dr,aš/br,ndr

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.