1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nadbiskupska „istina“ o koroni

14. maj 2020.

Pismo-apel jednog penzionisanog katoličkog nadbiskupa izazvalo je veliku pažnju. U njemu se oštro napadaju ograničavanja slobode zbog suzbijanja pandemije korona-virusa. Nemački biskupi požurili su da se distanciraju.

https://p.dw.com/p/3cC6G
Foto: fotolia/guukaa

Na početku „Apela Crkvi, svetu, vernim katolicima i ljudima dobre volje“ su misli koje su se eventualno mnogima vrtele u glavi u doba dok nije trebalo da se izlazi iz kuće:

„Činjenice su pokazale da su se, pod izgovorom epidemije CoviD-19 u mnogim slučajevima kršila nesporna prava građana i da su im se nesrazmerno i neopravdano ograničavale osnovne slobode, uključujući i slobodu veroispovesti, slobodu izražavanja misli i slobodu kretanja. Javno zdravlje ne sme i ne može biti alibi da se krše prava milionima ljudi u čitavom svetu, a da ne govorimo o tome kako to ne oslobađa civilne vlasti od obaveze da deluju mudro i u cilju opšteg dobra.“

Pismo je sastavio nadbiskup Karlo Marija Vigano, penzionisani visoki zvaničnik u Vatikanu i svojevremeno papski nuncije u čitavom nizu zemalja, a ono je objavljeno na internetu i može se i potpisati.

-pročitajte još: Da li je virus stvoren u labaratoriji?

Ritam zavere

Za kritike koju se mogu pročitati u citiranom delu teksta verovatno ima mesta. Uostalom, slično se moglo čuti i od bivšeg sudije nemačkog Saveznog ustavnog suda i profesora ustavnog prava Uda Di Fabija, koji je u komentaru za list „Velt“ ukazao da su te mere „najveći zahvat u osnovna prava u istoriji Savezne Republike Nemačke“ i da vlada mora da pronađe ravnotežu između mera očuvanja zdravlja i očuvanja sloboda. I predsednik Bundestaga Volfgang Šojble takođe je građane morao da podseti da zadatak države nije da zaštiti svaki pojedinačni život, već da bude garancija ljudskih prava u državi.

Ali nadbiskup Vigano ide mnogo dalje od opravdane kritike: „Imamo osnova da sumnjamo – i to na osnovu zvaničnih podataka o epidemiji i broju smrtnih slučajeva – da postoje snage kojima je u interesu da šire paniku među stanovništvom. Na taj način one žele da nametnu trajne oblike neprihvatljivih ograničenja sloboda, da kontrolišu ljude i nadziru njihovo kretanje. Te mere neslobode su uznemirujući uvod u stvaranje svetske vlade koja neće biti ni pod kakvom kontrolom.“

Tekst se u sličnom ritmu nastavlja i dalje: prvo kritika kojoj možda i ima mesta, ali redovno onda začinjena tumačenjem zavere. Vlade se optužuju da su preteranim merama izazvale ekonomsku krizu – ali ne slučajno, već s namerom da pomognu stranim silama kako bi povećale njihov ekonomski i politički uticaj. Kritikuju se mere kojima se ugrožavaju porodice i po kojima se zapostavljaju stari i nemoćni kako bi se oni udaljili od svojih najbližih – jer i to je sastavni deo projekta kojim se teži da se pojedinci izoluju kako bi se njima bolje manipulisalo i kako bi se bolje nadzirali.

I u Štutgartu se demonstriralo protiv mera za suzbijanje pandemije
I u Štutgartu se demonstriralo protiv mera za suzbijanje pandemijeFoto: picture-alliance/dpa/S. Gollnow

Jedno poglavlje u tekstu je i svojevrsni poziv naučnoj zajednici od koje se traži da se suprotstavi „sumnjivim poslovnim interesima odluka vlade i međunarodnih službi“, odnosno tome da se teži skupim lekovima i vakcini „koja nije toliko efikasna, ali će doneti dobit farmaceutskim koncernima“ – umesto da se posegne za jeftinim lekovima koji su se pokazali kao efikasni. Nadbiskup, na žalost, nije napisao koji bi to lekovi trebalo da budu, ali je zato podsetio vernike da Crkva ne dozvoljava korišćenje vakcina i lekove koji su napravljeni od fetusa.

-pročitajte još: Pandemijski populizam

U nastavku teksta, iskazuje se nepoverenje i prema raznim oblicima elektronskog praćenja pojedinaca i prvenstveno upozorava da to „ne sme da bude izgovor za podršku mračnim namerama nadnacionalnih organizacija i grupa koje u tom projektu imaju veoma snažne političke i ekonomske interese“ – tu se pretpostavljamo misli na Gugle, Fejsbuk i slične. Naročito se insistira na pravu da građani smeju da odbiju i takvo elektronsko praćenje i vakcinu, bez da budu kažnjeni.

„U ime Hrista, protiv sila mraka!“

Naravno, u okviru nadbiskupovog apela još jednom se insistira na tome da bi Crkva, a ne država trebalo da odlučuje o održavanju bogosluženja i deljenju sakramenata, jer im je to zagarantovano i Ustavom. Ali to zatim prerasta u poglavlje koje predstavlja pravi poziv na bitku:

„Svi smo mi pozvani da aktuelne činjenice procenjujemo u saglasnosti sa Jevanđeljem. To od nas traži da donesemo odluku: Ili uz Hrista ili protiv Hrista! Ne dozvolimo da nas obeshrabre ili čak uplaše oni koji žele da nas uvere da smo samo manjina: dobrota je mnogo raširenija i moćnija nego što svet želi da nas uveri. Borimo se protiv nevidljivog neprijatelja koji međusobno deli građane, decu od njihovih roditelja, unuke od njihovih deda i baka, vernike od njihovih sveštenika, učenike od njihovih učitelja, mušterije od njihovih prodavaca. Ne dozvolimo da vekovi hrišćanske civilizacije nestanu pod izgovorom jednog virusa kako bi se stvorila odvratna, tehnokratska tiranija u kojima će ljudi, kojima ne poznajemo ni imena ni lica, odlučivati o sudbini sveta tako što će nas proterati u virtuelnu stvarnost. Ako je to plan s kojima moćnici ovog sveta žele da nas pokore, onda bi trebalo da znaju da je Isus Hrist, kralj i gospodar istorije objavio da mračne sile neće pobediti.“

Svoj potpis na tekst je, osim Vigana, stavilo još osam biskupa. Skoro bez izuzetaka reč je takođe o ljudima u penziji, a tu je i jedanaest teologa, sveštenika i monaha. Potpisao je i 21 novinar i publicista, većinom iz verskih medija, kao i 14 lekara, 17 pravnika... Do ove nedelje skupljeno je gotovo 19.500 potpisa građana širom sveta. Iz Hrvatske ih je recimo već četrdesetak, iz Nemačke preko 2.000 – a i među njima ima imena koja su očigledno „iz naših krajeva“.

Papa Franja
Papa FranjaFoto: Getty Images/AFP/A. Solaro

Crkva misli drugačije

Reakcije zvanične Crkve su ili uzdržane, ili otvoreno se distanciraju od tog teksta. Jer nadbiskup Vigano je ionako jedan od najžešćih kritičara pape Franje. Nemačkoj biskupskoj konferenciji je inače upalo u oči to da je po crkvenom rangu najviši potpisnik tog apela kardinal Miler, bliski saradnik Racingera, odnosno Benedikta XVI i njegov naslednik na položaju prvog čoveka Kongregacije za nauk vere. Papa Franja je duže vreme zadržao Milera na tom položaju, ali je na kraju i on penzionisan.

-pročitajte još: Korona, AIDS i kuga: bolest teorija zavere

U pismu Nemačke biskupske konferencije se navodi da „nemaju običaj“ da komentarišu mišljenja i pisma pojedinih biskupa, ali i dodaju da oni imaju potpuno drugačije mišljenje. Glavni vikar biskupije Esena, Klaus Fefer je na Fejsbuku bio još oštriji. Napisao je da je „jednostavno bez reči zbog toga šta se tu širi u ime Crkve i hrišćanstva“ i da se „tome moramo suprotstaviti!“ I još: „Takve lude teze koje šire strah, dele svet na crno i belo, i stvaraju zla predubeđenja o neprijateljima, truju naše društvo. Sve to“, zaključuje Fefer, „nema veze sa Isusom Hristom na kojeg se pozivaju potpisnici.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android