1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nada iz prošlosti: 25 godina Osnivačkog akta NATO-Rusija

Aleksander Gebel ARD-studio Brisel
27. maj 2022.

Osnivački akt NATO-Rusija iz 1997. godine bio je istorijski pokušaj da Hladni rat konačno postane stvar prošlosti i da se zajednički otvori novo poglavlje saradnje. Dvadeset i pet godina kasnije to se čini neverovatnim.

https://p.dw.com/p/4Bw9M
Pariz, 1997: potpisivanje Osnivačkog akta NATO-Rusija
Pariz, 1997: potpisivanje Osnivačkog akta NATO-RusijaFoto: AFP Fouet/dpa/picture-alliance

Pariz, 27. maj 1997. godine: svečano potpisivanje Osnivačkog akta NATO-Rusija. Za domaćina, francuskog predsednika Žaka Širaka, to je vrhunac diplomatskog približavanja Zapada i Istoka, od 1990. godine. „Naš sporazum je uspeh za Rusiju, za NATO, za Evropu. Ali pre svega, to je uspeh za mir i velika nada za naše narode.“

„NATO i Rusija ne vide jedno drugo kao protivnike“: to je ključna rečenica Osnivačkog akta. Dve strane tada su se obavezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, kao i da će se uzdržati od nasilja. Tada je osnovan i Savet NATO-Rusija, kako bi se izgradilo poverenje i utvrdili zajednički ciljevi kada je reč o naoružanju i borbi protiv terorizma.

Za tadašnjeg nemačkog kancelara Helmuta Kola taj trenutak je čak značio kraj podele Evrope: „Danas se zemlje Atlantskog saveza i Rusija dogovaraju o saradnji koja – i tako je tačno kada to kažem – u istoriji nije viđena.“

Jedan od sastanaka Saveta NATO-Rusija u Briselu 2011.
Jedan od sastanaka Saveta NATO-Rusija u Briselu 2011.Foto: picture alliance/dpa/M. Gambarini

Ustupci na obe strane

Približavanje je takođe bilo važno, jer je Osnivački akt otvorio put kao širenju NATO na istok. Nedugo zatim, Poljska, Češka i Mađarska su prve kao bivše članice Varšavskog pakta postale članice zapadnog vojnog saveza – kasnije i mnoge druge zemlje.

Kako bi izašle u susret Kremlju, SAD i evropske države obećale su Rusiji ekonomsku pomoć, kao i uključivanje u prestižnu grupu vodećih industrijskih zemalja. Ali, što je najvažnije, NATO je poručio da nema nameru u novim zemljama-članicama da stacionira nuklearno oružje ili borbene snage. To je naročito bilo važno ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu.

„U novim zemljama članicama NATO neće biti nuklearnog oružja. Konvencionalne oružane snage u Evropi će biti smanjene. U blizini Rusije neće biti vojne infrastrukture. To je čvrsto i obavezujuće obećanje država potpisnica.“

Vladimir Putin na samitu NATO-Rusija 2008. u Bukureštu
Vladimir Putin na samitu NATO-Rusija 2008. u BukureštuFoto: picture-alliance/dpa

...a onda je došao Putin

Ali Osnivački akt nije pravno obavezujući međunarodni ugovor, već politički dokument, deklaracija o namerama. U Osnivački akt NATO izričito unosi mogućnost daljeg stacioniranja u zavisnosti od bezbednosne situacije. Vojnim akcijama u Čečeniji, Gruziji, na Krimu i u Ukrajini, Jeljcinov naslednik, Vladimir Putin doveo je do toga da se upravo ta bezbednosna situacija dramatično pogoršala.

Putin je NATO proglasio za neposrednu pretnju koja remeti njegove planove da susedne države stavi pod ruski uticaj. Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu pre nekoliko dana, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocenio je da se napadom na Ukrajinu i pretnjama Zapadu, Rusija veoma udaljila od duha Osnivačkog akta.

„Putin je želeo manje NATO-a na svojim granicama i započeo je rat. Sada dobija više NATO-a na svojim granicama. Odluka Finske i Švedske da podnesu zahtev za članstvo u NATO je istorijska. To pokazuje da evropsku bezbednost neće diktirati nasilje i zastrašivanje.“

Osnivačkim aktom je uklonjen veo neprijateljstva između Istoka i Zapada, ocenio je predsednik SAD Bil Klinton 1997. Dvadeset i pet godina kasnije taj veo je postao znatno gušći.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.