1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Merkel i Makron: Dugovi za Evropu

19. maj 2020.

Nemačka i Francuska postigle su o dogovor o korona-fondu za obnovu. On predviđa da Evropska komisija preuzme dug od 500 milijardi evra, kako bi direktno pomogla zemljama koje su najteže pogođene korona-krizom.

https://p.dw.com/p/3cRPH
Foto: Reuters/K. Nietfeld

„Ovo je najteža kriza u istoriji Evrope“, rekla je Angela Merkel i dodala da ta kriza zahteva odgovore. Kako bi se iz nje „dobro i ojačani“ izvukli, neophodna je saradnja, istakla je nemačka kancelarka. A ako se Nemačka i Francuska slože, to bi moglo da utiče na mišljenje 27 zemalja-članica EU, među kojima je prethodnih sedmica bilo velikih rasprava. Zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, kancelarka Merkel zahteva da EU iz svog budžeta stavi na raspolaganje 500 milijardi evra za fond za obnovu od posledica korona-krize, i da se u skladu sa tim i zaduži.

Nakon nekoliko teških video konferencija, na kojima su se mišljenja vlada EU dramatično razilazila i kada dogovor jedva da je bio moguć, Merkelova i Makron sada pokušavaju da pokrenu nemačko-francuski motor. „To je strateška promena“, objasnio je Makron zajednički predlog da se milijarde iz evropskog budžeta isplate zemljama-članicama EU koje su najteže pogođene posledicama korona-krize.

Novac iz budžeta umesto kredita

To bi trebalo da udovolji zahtevu Italije i drugih zemalja južne Evrope da se njihov državni dug ne opterećuje dodatno. Vlade u Madridu i Rimu najenergičnije se zalažu za pomoć iz evropskog lonca, ali traže najmanje dvostruko više novca nego što je sada predloženo. Merkelova i Makron im barem obećavaju novac iz budžeta umesto kredita.

Gondolijeri pod maskama: Zbog korone je snažno pogođen turizam, između ostalog i u Italiji
Gondolijeri pod maskama: Zbog korone je snažno pogođen turizam, između ostalog i u ItalijiFoto: Getty Images/AFP/A. Pattaro

Novac bi trebalo da dobiju „najteže pogođeni sektori i regioni“, naglašava francuski predsednik. Tako bi recimo teško pogođena italijanska turistička privreda mogla da dobije direktnu pomoć. Detalje bi trebalo da razradi Evropska komisija u Briselu, jer ona već ima iskustva sa raspodelom kohezionih fondova, koji obično pomažu siromašnijim regionima i tako jačaju povezanost EU.

Nemačka kancelarka pritom spominje i buduću održivost EU – ona smatra da je važno ne samo održati postojeće evropske industrije u životu, već istovremeno ulagati i u digitalizaciju. „Digitalizacija, Zeleni dogovor (Green Deal), borba protiv klimatskih promena“ – kancelarka navodi planove koji su bili na programu pre korone. Koliko će međutim novca biti izdvojeno za očuvanje postojećih, a koliko za buduće tehnologije – to će morati kasnije da se razmotri.

Unuci će vraćati novac

Kancelarka je priznala da tehnički nije bilo lako izraditi ovaj plan, ali kada je reč o njegovoj primeni, o tome još moraju da odluče nacionalni parlamenti. Prema nedavnoj presudi nemačkog Saveznog ustavnog suda, trebalo bi biti pravno oprezan. Tako će i Bundestag glasati o odobravanju novog evropskog budžeta, a to će uticati i na dodatni finansijski obim korona-fonda za obnovu. Korona-kredit EU trebalo bi da traje do dvadeset godina – kancelarka spominje „veoma dug period“. Dugove će dakle otplaćivati deca i unuci. Udeo Nemačke u budžetu EU iznosi 27 procenata.

Evropski dogovori: predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Saveta EU Šarl Mišel
Evropski dogovori: predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Saveta EU Šarl MišelFoto: Getty Images/AFP/O. Hoslet

Sada, tokom prve faze, u planu su povećani doprinosi zemalja EU od oko 50 milijardi evra. Na osnovu toga bi predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na finansijskim tržištima trebalo da poveća dugove do 500 milijardi evra. Još uvek je nejasno kako pravnici u Briselu misle da reše taj veliki pravni problem, jer evropski ugovori zabranjuju evropskim institucijama da prave dugove. Već se naziru sledeće tužbe pred najvišim sudovima.

Ostati politički funkcionalan

Francuski predsednik i nemačka kancelarka jasno su stavili do znanja da je, kada je reč o tom fondu, važno pokazati političku sposobnost delovanja. Nakon finansijske krize oporavak se odvijao asimetrično, podsetio je Makron. Pojedine zemlje-članice EU morale su da se posegnu za oštrim merama. I sada ima ljudi koji novu krizu koriste kao izgovor za napade na demokratske ideje i temelje Evrope. „Ponekad je teško, pred nama je mnogo laži i napada. Ali ne smemo da posustajemo i moramo da preuzmemo veće rizike“, to je u središtu zajedničke inicijative.

-pročitajte još: Fioka za sve koji kritikuju

I Angela Merkel se osvrnula na ekstremne i ekstremističke pozicije na demonstracijama i društvenim mrežama: „Ima ljudi koji ne žele snažniju Evropu“. Kriza je takođe i vreme borbe i zato bi pozicije trebalo da budu jasne: „Postoje teorije zavere, ekstremno desničarske i ekstremno levičarske teorije. Sa njima se svakodnevno suočavamo.“ Kancelarka i predsednik su tako izrazili nezadovoljstvo zbog talasa mržnje i otpora koji se trenutno mogu videti.

Nezadovoljstvo na ulicama: protesti u Berlinu 9. maja
Nezadovoljstvo na ulicama: protesti u Berlinu 9. majaFoto: Reuters/C. Mang

Između sumnje i priznanja

Prva reakcija iz Evropskog parlamenta bila je skeptična kada je reč o obimu nemačko-francuske inicijative. Evropski parlament je zahtevao četvorostruko više novca, naime, dva biliona evra za fond za obnovu: „Pored fonda za obnovu. potreban nam je strukturalno ojačan budžet EU. Isključivo se oslanjati na rešenje od dve do tri godine (što se odnosi na trajanje fonda), neće biti dovoljno“, objašnjava stručnjak za budžetska pitanja stranke Zelenih Rasmus Andresen. On se pita i da li će Merkelova i Makron dobiti podršku ostalih zemalja.

Poslanički klub Alternative za Nemačku (AfD) u Evropskom parlamentu ukazuje na član 311 Ugovora, kojim se zabranjuje zaduživanje. „Merkelova i Makron zaobilaze, iskrivljuju i krše evropsko pravo“, navodi poslanički klub AfD.

S druge strane, Evropska komisija pozdravlja plan Pariza i Berlina, ocenjujući da je to pravi put. Na toj bazi Komisija će sledeće sedmice konačno moći da predstavi svoj plan za budžet EU – uključujući i korona-fondove – koji je još početkom maja trebalo da bude predstavljen. Sada je barem jasno da su na njenoj strani dve velike zemlje-članice, što donekle olakšava težak zadatak.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android