Maks Veber, izvozni hit za 21. vek
21. april 2014.Delo Maksa Vebera danas je opšte prihvaćeno u najrazličitijim naučnim i političkim krugovima. Svojim klasicima poput „Protestantske etike i duha kapitalizma“ do danas utiče na razvoj sociologije. Edit Hanke koja pri Bavarskoj akademiji nauka radi kao urednica na izdanju sabranih dela Maksa Vebera za DW govori o ulozi velikog sociologa u svakodnevici 21. veka.
DW: Max Weber je rođen pre 150 godina. Kakva je percepcija o njemu danas u naučnim krugovima i obrazovanju?
Zanimljivo je da je Veber prisutniji u inostranstvu nego u Nemačkoj. Nedavno sam bila na jednom kongresu u Francuskoj gde sam saznala da je tamo Veber obavezno štivo u višim razredima gimnazije. Dakle tamo budući studenti već dobijaju uvid u Veberovo delo dok je ono u Nemačkoj predmet rasprava isključivo u naučnim krugovima.
Kako objašnjavate taj manjak interesa za Vebera u njegovoj domovini?
Mislim da mi u Nemačkoj uopće nismo svesni Veberove važnosti. On je, zaista se može tako reći, izvozni hit, kad je u pitanju intelektualni materijal i to je nešto čega mnogi Nemci nisu svesni.
Gde je trenutno zanimanje za Vebera najveće?
U poslednje vreme se za ovog sociologa najviše zanima publika u naglo rastućim privrednim silama poput Brazila, Meksika, Kine ili Turske.
Zašto baš u tim zemljama?
Mislim da društva koja se nalaze u procesu radikalnih ekonomskih, političkih i društvenih promena rado posežu za Veberom kako bi sebi objasnili te promene. Naravno da se ovde radi o užem, intelektualnom sloju društva koji promene u društvu pokušava da razjasni kroz Veberove pojmove. Veber se bavio tranzicijom agrarnih, predindustrijskih društava u industrijska, promenom proizvodnih procesa ali i – to je Veberu bilo posebno važno – mentalnih procesa koji prate te promene. I zbog toga je Veber upravo u ovim tranzicionim zemljama toliko popularan i aktuelan.
Maks Veber nije bio samo sociolog nego se bavio i ekonomijom, istorijom, kulturom i politikom. Percipira li se i ovaj segment njegovog dela?
Uglavnom se radi o najpoznatijim delima poput „Protestantske etike i duha kapitalizma“ i „Privrede i društva“. Ali i njegovi politički tekstovi su predmeti rasprava i analiza ali to se zaista razlikuje od zemlje do zemlje.
Ima li Veberovo delo i konkretne učinke danas?
Postoji jedan zanimljiv primer iz centralne Turske gde se već godinama govori o pojavi tzv. „islamskog kalvinizma“. Radi se o privredno izuzetno uspešnoj regiji koja je preuzela Veberov koncept protestantske radne etike. Politički i ekonomski faktori tamo se stalno pozivaju na Vebera. I koncept građanske samouprave, takođe preuzet od Vebera, je u ovom regionu doživeo veliki uspeh u praksi. Građani sami uzimaju stvari u svoje ruke, grade škole i dele stipendije talentovanoj deci. Tako je uočljiv i proces odvajanja od centralne vlasti u Ankari. Ovo je primer kako Veberovo delo može zaživeti i u jednoj sredini potpuno različitoj od one u kojoj je poznati sociolog živeo i razvio svoju teoriju.
Intervju: Kristof Riking / nk
Odg. urednik: Nemanja Rujević