Kosmonauti ostavili bebama pelene
22. jul 2009.Letovi u svemir su nam doneli burgiju na baterije. Prva je napravljena 1960. i to za projekat "Džeminaj" pri kome su astronauti morali da rade razne stvari u bestežinskom stanju. Burgija bez kabla je za te uslove mnogo bezbednija od one čiji kabl bio mogao da se nezgodno uvije oko astronauta.
I bar-kod, koji danas vidimo na svakom proizvodu na samoposluzi, nastao je zapravo tako što je NASA mučila muke sa obeležavanjem ogromnog broja delova od koga su se sastojale svemirske letilice, uključujući i spejs-šatl. U Nemačkoj je bar-kod prvi put upotrebljen 1977. na jednom pakovanju sa začinima.
Džepni računar se ušunjao u naše domove krajem sedamdesetih godina, i to samo zato što je firma "Teksas instruments" od upravljačkih modela svemirskih brodova napravila takav računar. Imao je čitavih 256 kilobajta memorije a procesor je radio na 12 megaherca. Prvi pravi naučni model "digitrona" na tržište je izbacila firma "Hjulit pak ard" 1972.
Kako se u svemiru ide u WC?
Šta da radi astronaut kada ga odjednom spopadne nužda, a on lebdi oko svemirske stanice i popravlja solarne kolektore, znači WC-a nema nigde u blizini? Rešenje su pelene za jednokratnu upotrebu. Apsolutni hit među astronautima od prvih dana svemirskih letova. "Pampersice" su danas među našim bebama nezamenljive, a ni u svemiru još nije nađeno bolje rešenje...
Leteti bez voća i povrća 400.000 kilometara? - Pošto na svemirskom brodu nema kuhinje, hrana se zakuva, a zatim se vakumiranjem iz nje izvuče voda, pa se onda ona lepo smrzne. Kada dođe vreme za jelo, astronauti u nju jednostavno injekcijom ubrizgaju vodu, pa je ugreju. Što je postupak koji je preuzet i u spravljanju "Neskafe", i to još pre 30 godina.
Da u svemirskim brodovia u bestežinskom stanju predmeti ne bi lebdeli svuda naokolo, početkom 50-ih godina NASA je izmislila čičak-sistem za pričvršćivanje predmeta na željena mesta. Danas njime zatvaramo sve moguće stvari, od novčanika preko patika i jakni do torbi i kofera.
Da bi što tačnije merila vreme na svemirskim letovima, NASA je primenila tehniku izmišljenu još 1927. godine: električni impulsi iz baterije podstiču kristal na oscilacije koje pokreću satni mehanizam - bio je to prvi kvarcni sat. Odstupao je najviše hiljadinku na dan.
priredio: Saša Bojić
odg. urednik: Nemanja Rujević