1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko šta dobija iz fonda za spas evra?

12. maj 2013.

Kipar je u završnici: u maju bi trebalo da stigne prva tranša novca iz Evropskog fonda za spasavanje ESM. U međuvremenu, pola biliona evra je obećao za spasavanje pet država. Ko koliko plaća i ko dobija kredite?

https://p.dw.com/p/18WQE
ARCHIV - ILLUSTRATION - Ein Regenschirm mit EU-Sternen liegt neben einem Rettungsring im Wasser eines Sees in Frankfurt (Oder), aufgenommen am 09.11.2011. Das Bundesverfassungsgericht in Karlsruhe verkündet am Mittwoch (12.09.2012) seine Entscheidung über den Euro-Rettungsschirm ESM und den europäischen Fiskalpakt. Foto: Patrick Pleul +++(c) dpa - Bildfunk+++
Symbolbild Bundesverfassungsgericht Euro-Rettungsschirm ESMFoto: picture-alliance/dpa

Pet zemalja evrozone će dobiti kredite, koje finansira ostalih 12 članica ove monetarne unije. Pored toga, tu su i hitni krediti od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i bilateralni krediti država koje su u plusu za one zemlje koje su u minusu. Ko zapravo koliko dobija da spasi svoje banke i izbalansira državni budžet?

Kipar: 23 milijarde

Prve tri od devet milijardi evra, iz Evropskog stabilizacioni mehanizam (ESM) u Nikoziju stižu još ovog meseca. ESM je stalni fond za spasavanje evra. On snosi najveći teret najnovijih mera spasavanja. Kipar dobija još jednu milijardu od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, u koji uplaćuju i zemlje Evropske unije. Još šest do deset milijardi evra Kipar će prikupiti eksproprijacijom štediša koji imaju više od 100.000 evra u određenim bankama. Rusija je Kipru i smanjila kamate na kredite. Sveukupno, Kipru treba 23 milijarde evra. ESM je za sada obećao pomoć u trajanju od tri godine.
 

Grčka: najmanje 350 milijardi

NICOSIA, CYPRUS - MARCH 26: Students protest against austerity measures in front of Cypriot Presidential House on March 26, in Nicosia, Cyprus. After days of negotiation, Eurozone finance ministers have agreed terms for a 10 billion euro bailout deal, which aims to prevent the collapse of Cypriot banks and ensure that Cyprus remain in the Eurozone. The agreement, which has been described by Cyprian politicians as 'painful,' will see large bank account holders suffer big losses. (Photo by Milos Bicanski/Getty Images)
Protesti na Kipru protiv mera štednjeFoto: Getty Images

Evropska unija, pojedinačne države i Međunarodni monetarni fond obećali su Grčkoj 240 milijardi evra. Daleko najveći program pomoći stiže od EFSF, privremenog prethodnika stalnog fonda za spasavanje evra ESM. Od obećanih 142 milijarde EFSF je do sada isplatio 116, ostalo je dakle još 28 milijardi. Od pojedinačnih zemalja Grčka je dobila bilateralnih kredita u ukupnom iznosu od 53 milijarde evra. Međunarodni monetarni fond je do sada isplatio 20 milijardi. Od kreditora iz privatnog sektora, Grčka je prikupila 107 milijardi evra, tako da je ukupna suma za spasavanje oko 350 milijardi evra. Sadašnji program za spasavanje finansiran je do kraja 2014. Grčka će ponovo biti u stanju da ima podnošljive dugove, koje će dakle moći sama da isplaćuje – tek 2020. 

Irska: 85 milijardi
 

Krajem 2013. Irskoj ističe program za pomoć. Tada zemlja će ponovo moći da dobija kredite na finansijskim tržištima. Od 85 milijardi evra potrebnih da se bivši keltski tigar očisti svoj bankarski sektor, Irska je 17,5 milijardi evra sama donela (državne imovina i penzioni fondovi). Preostalih 67,5 milijardi dolazi iz fondova Zajednice svih država članica EU (22,5 milijardi), iz EFSF fonda za spasavanje od 17 država evrozone (12,8 milijardi), od Međunarodnog monetarnog fonda (20 milijardi) i kredit od Velike Britanije (3,8 milijardi). Irska nije preuzela sva sredstva koja su joj na raspolaganju, kod EFSF je još uvek skoro 5 milijardi evra.

Portugalija: 78 milijardi

--- DW-Grafik: Per Sander
Foto: DW

S obzirom na broj stanovnika, Portugaliji treba najmanja pomoć od međunarodne zajednice. Kada se odobrenih 78 milijardi evra, raspodeli po glavi stanovnika to iznosi oko 7000 evra po Portugalcu. Poređenja radi, u Grčkoj je reč od oko 30 000 evra po stanovmniku. Portugalija je do sada iskoristila nešto više od 60 milijardi evra iz programa spasavanje, koji je ravnomerno raspoređen između EFSF-a, Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, sa po 26 milijardi evra.
 

Španija: 100 milijardi samo za banke

Za dokapitalizaciju banaka Španija je zatražila ukupno do 100 milijardi evra iz ESM -a. Novac ide manje više direktno bankama, a ne u državni buždet, pa zato Španija ne mora da sprovodi tako oštre mere štednje kao druge takozvane "programske zemlje" Irska, Portugalija, Grčka i Kipar. Od raspoloživih 100 milijardi Španija je preuzela oko 41 milijardu. Ako banke ne mogu da vrate pozajmljeni novac, španska vlada, kao žirant, dužna je da ga vrati zemljama donatorima, odnosno ostalim 16 članica evro-zone.
 

Fond za spasavanje još uvek nije ispražnjen

Države koje primaju pomoć iz evropskog fonda za spasavanje, više u njega ne ulaćuju. To znači, što više država zatraži pomoć, tim više moraju da se „ispruže“ preostale članice evrozone. Nemačka garantuje 27 odsto kredita. Francuska 20 odsto, Italija 18. Do sada je iz fondova isplaćeno oko 205 milijardi evra EFSF(155) i ESM (50). Šef spasilačkih fondova Luksemburgu, Klaus Regling, u aprilu je rekao da stalni fond ESM - čak i posle plaćanja svih pomoći za Kipar – ima još oko 90 odsto od svojih 500 milijardi.

ESM i sam uzima kredite, na osnovu garancija sopstvenog kapitala garancija drržava članica, a zatim novac, povoljnim uslovima daje zemljama u krizi. Krediti  ESM-a za Grčku, na primer, dati su na rok do 30 godina. Da li će novac ikada biti vraćen, i kako – to je pitanje.

ARCHIV - SOS-Zeichen an einer Notrufsäule umrahmen scheinbar das Euro-Zeichen vor der Europäischen Zentralbank (EZB) in Frankfurt am Main (Foto vom 21.12.2011). Bei einer Ausweitung der finanziellen Schlagkraft des Euro-Rettungsfonds ESM durch eine Beteiligung privater Investoren wird nach Darstellung des Bundesfinanzministeriums auch das Parlament beteiligt. Sollten die Euro-Länder sich auf eine «Hebelung» des ESM einigen, werde selbstverständlich auch der Deutsche Bundestag einbezogen, sagte Finanzstaatssekretär Steffen Kampeter (CDU) am Montag (24.09.2012) der Deutschen Presse-Agentur in Berlin. Foto: Boris Roessler dpa (zu dpa-Zusammenfassung: "Kampeter: Bundestag wird bei möglicher ESM-Hebelung einbezogen" vom 24.09.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Države koje primaju pomoć iz fonda za spas evra, više u njega ne uplaćujuFoto: picture-alliance/dpa

I Mađarska, Rumunija i Letonija su dobili hitne kredite tokom finansijske krize. Te zemlje nisu članice evrozone i zbog toga su dobile pomoć direktno od Evropske unije ili Međunarodnog monetarnog fonda. Mađarska je već otpltila kredite u ukupnom iznosu od 14 milijardi evra. Letonija počinje sa otplatom 4,5 milijardi evra u narednoj godini. Rumunija treba da počne da vraća svojih ukupno 19 milijardi evra od 2015. godine.

Autori: Bernd Rigert / Dijana Roščić

Odg. urednica: Ivana Ivanović