1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko nam krade vreme?

27. septembar 2012.

Zahvaljujući sve efikasnijim tehnologijama, štedimo sve više vremena. Pa ipak – živimo sve brže. Gde je ostalo izgubljeno vreme? O tome je reč u dokumentarnom filmu „Brzina“ (Speed).

https://p.dw.com/p/16GFG
Foto: DJVDREAMERJOINTVENTURE

Najmanje dvadeset poslednjih godina radosna vest glasi: sve više – u što manje vremena. To ne važi samo za svet rada, već i za sve aspekte života. „Moje iskustvo sa vremenom ograničava se na jedno osećanje – da mi nedostaje“, žali se Florijan Opic na početku dokumentarnog filma „Brzina“. Nikada ranije nismo tako efikasno radili niti smo uz pomoć sve savršenijih tehnologija navodno štedeli vreme. Ipak, pritisak sve više raste. Taj paradoks je tema 90-ominutnog filma sa podnaslovom „U potrazi za izgubljenim vremenom“ koji nas iz Berlina vodi na putovanje oko sveta.

Problem vremena nije individualan problem

Reditelj filma Florijan Opic
Reditelj filma Florijan OpicFoto: DJVDREAMERJOINTVENTURE

Istraživanje, autor filma počinje na sebi. Konačno, imperativ poslednjih godina glasi: onaj ko nema vremena – sam je kriv; sve je samo pitanje organizacije. Film nas vodi jednom od najvećih stručnjaka za takozvani menadžment vremena, Lotaru Zajvertu. Ipak, film se malo bavi njegovim izjavama, kao na primer: „više vremena za bitne stvari“ ili „u miru je snaga“, zato što problem vremena nije individualan problem koji se ne može rešiti terapijom ili savetima iz knjiga.

Opic prikazuje kako rade konsalting-firme, koje preduzećima objašnjavaju koncept „vremenske konkurencije“, posećuje menadžera agencije Rojters čiji klijenti traže sve brže informacije. A klijenti nisu štampa, radio i televizija, već u 95 odsto slučajeva - finansijska industrija.

Opic putuje po svetu, tražeći izlaz. U Švajcarskoj sreće bivšeg menadžera investicione banke koji je napustio svoj stresni posao i postao pastir.

Alternative ubrzanom kapitalizmu

Daglas Tompkins shvatio je da je bio deo problema, a ne rešenja
Daglas Tompkins shvatio je da je bio deo problema, a ne rešenjaFoto: DJVDREAMERJOINTVENTURE

„Ni jedno rešenje protagonista filma ja lično ne bih prihvatio“, kaže Opic. Ipak, jedan slučaj ga je posebno impresionirao – američki filantrop Daglas Tompinks. Opic ga je posetio u Patagoniji, na jugu Argentine i Čilea. Osnivač modnih firmi „North Face“ i „Esprit“ je, posle prodaje svojih preduzeća, kupio ogromnu površinu zemljišta. Novac je investirao u nacionalni park i alternativnu poljoprivredu.

„Primetio je da nije deo rešenja, već deo problema“, kaže Opic i zaključuje: „Ako sam ovim filmom doprineo da kolektivno razmišljamo o alternativama ubrzanog kapitalizma, sistema u kojem na sve strane škripi, onda sam, kao filmadžija, mnogo postigao!“

Autori: Sven Teniges / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković