Katedrala u lice: Berluskoni u koži žrtve
15. decembar 2009.Najtiražnija nadregionalna dnevna štampa nije htela da na udarnim stranama prikaže krvavo lice Silvija Berluskonija, jer ta štampa svoje čitaoce ne privlači jevtinim senzacionalizmom. Tako Frankfurter algemajne cajtung o napadu katedralom na ispeglanog premijera Italije donosi ozbiljan problemski članak pod naslovom: „Solidarnost sa Berluskonijem i pitanja za ljude iz obezbeđenja“.
Članak je toliko problemski da, nakon što se na televiziji videlo kako počinilac zamahuje maketom katedrale, maketa doleće pravo u Berluskonijeva usta i premijer krvav posrće, kako su telohranitelji skleptali počinioca, a premijer je odvezen automobilom, dakle, posle svega toga, Frankfurter algemajne cajtung u pomenutom tekstu ističe: „Sve je nejasnije šta se dogodilo“.
I nešto niže u tekstu, gomila pitanja: „kako je moguće da se toliko ljudi nekontrolisano toliko približi Berluskoniju? Zašto je Berluskoniju uspelo da, nakon što je povređen i uguran u automobil, ponovo izađe i – pomalo smeten – pokaže se javnosti? Zašto automobil posle toga nije mogao da se pomeri s mesta?“
Berluskoni kriv za kreiranje atmosfere
Noje osnabriker cajtung (Osnabrik) ima svoje tumačenje događaja: „Za stanje demokratije u Italiji nije toliko karakteristično nasilje protiv Berluskonija koliko ono što se dešavalo posle toga. Brojni predstavnici političke klase kasape ovaj incident beskonačnim diskusijama oko pitanja: koliko je sam Berluskoni kriv za incident. (...) No, onaj kome se Berluskoni ne sviđa, mora protiv njega da upotrebi – parlamentarnu većinu. Krvavi napad na nekoga je zločin – protiv ličnosti i protiv demokratije“.
Vestfeliše ancajger (Ham): „Mnogi kritičari šefa vlade u Rimu u napadima vide samo posledicu otrovane političke klime u Italiji. Mnogi se slažu u oceni da je toj klimi kumovao i sam Berluskoni. Može se očekivati da će on u skladu s tim znati da iskoristi i ovaj napad. Utoliko je napadač svima koji su se u prošlosti protivili Berluskoniju učinio – medveđu uslugu“.
Vestfeliše nahrihten (Minster): „Za italijansku opoziciju, koja tek što je uzela mali zalet u borbi protiv samodršca i milijardera Berluskonija, napad u Milanu je medveđa usluga. Jer, premijer, koga optužuju čak i da je blizak mafiji, dospeo je u ulogu žrtve“.
Lajpciger folkscajtung (Lajpcig): „Ne, Italija ne može tek tako da pređe na normalan dnevni red. Lice Silvija Berluskonija, obliveno krvlju, simbol je zemlje u kojoj se političke diskusije odavno odvijaju u znaku neprijateljstva i mržnje. Mnogi se već mesecima osećaju kao da su vraćeni u sedamdesete godine, kada su levi i desni ekstremisti Italiju doveli na ivicu građanskog rata. Silvio Berluskoni je sada postao žrtva tog pretećeg raspoloženja – no, otkako je, pre 15 godina, stupio u italijansku politiku, i sam je bitno doprineo trovanju političke klime“.
na sledećoj strani: Tajger ostaje bez žene?
Srpski terorista u TV seriji
Malo žute štampe: žena ostavlja Tajgera Vudsa?
Udarna tema tablioda Bilda, i pored Berluskonija, i dalje je Tajger Vuds, čija se supruga Elen Nordegren juče pokazala u javnosti – bez burme.
I dok Tajger pokušava da spase šta se spasti može u tom braku, dešavaju se neprijatne stvari. U Geteborgu je viđen privatni mlaznjak sa oznakama Tajgera Vudsa koji je tamo sleteo bez putnika, ali – pun kutija sa stvarima! Da li Elen namerava da se vrati u otadžbinu? Drugo: porodici Vuds je u Orlandu u posetu došla delegacija socijalnih radnika Organizacije za zaštitu dece da vidi da li se Tajgerova i Elenina deca zlopate.
Srpski ratni zločinac u službi irskih nacionalista – u seriji
Na televiziji ZDF – kako prenose sve novine - večeras u 23:45 ima nova epizoda serije „Spuks“ u kojoj specijalci bezbednosne službe MI5 rešavaju probleme sa jednim srpskim ratnim zločincem. On je, naime, svoje usluge stavio na raspolaganje irskim nacionalistima koji su počeli da podmeću bombe po Londonu. U novinama piše da specijalci imaju težak posao jer je reč o Srbinu „koji je premazan svim mastima“. Pri svemu tome Tom mora da sredi svoje odnose sa Eli....
priredio: Saša Bojić
odg. urednik: Nemanja Rujević