1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako spreciti turbekulozu

Ivica Petrovic24. mart 2006.

Tuberkuloza je bolest od koje u Srbiji svake godine oboli preko 3.000 ljudi; podaci Ministarstva zdravlja Republike Srbije pokazuju da je broj obolelih ipak u opadanju, ali da je potrebno preduzeti čitav niz mera kako bi se širenje ove zarazne bolesti smanjilo na najmanju moguću meru.

https://p.dw.com/p/BAgT
Bacil tuberkuloze
Bacil tuberkulozeFoto: AP

Ministarstvo zdravlja je stoga uz pomoć Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberuloze i malarije, koji je u tu svrhu izdvojio oko 2,5 miliona dolara, pokrenulo široku akciju borbe protiv tuberkuloze: ona obuhvata kako poboljšanje rada zdravstvenih službi, tako i prevenciju i nadzor rizičnih grupa stanovništva. Poruka ministra zdravlja u srpskoj vladi Tomice Milosavljevića povodom svetskog dana borbe protiv ove bolesti je da je srpsko zdravstvo spremno za tu vrstu borbe:

«Poruka je: tuberkuloza je izlečiva, lečenje traje nekoliko meseci, lekova ima, oni ne koštaju građane koji su bolesni, nego ih Fond obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbeđuje. U ovom trenutku, do kraja ove godine mi završavamo jedan projekat kojim nam Globalni fond UN pomaže da uspostavimo proceduru koja se nikada neće zaboraviti i koja će se unapređivati».

Istraživanja međunarodnih organizacija pokazuju da je Istočna Evropa među najugroženijem delovima kontinenta kada je reč o broju obolelih: podaci za 2004 godinu pokazuju da je od 500.000 obolelih oko 80 procenata njih bilo iz Istočne Evrope; od 20 najugroženijih evropskih zemalja, njih 14 je iz tog dela Evrope. Srbija je u tom smislu pokazala nešto bolje rezultate u borbi protiv ove bolesti od drugih zemalja regiona. Podaci govore da u Srbiji od tuberkuloze oboli 35 stanovnika na 100.000 ljudi, dok je Hrvatskoj taj broj 43 a u Rumuniji čak 149.

Projekat borbe protiv ove bolesti ima za cilj da u Srbiji do kraja 2007 godine smanji incidenciju ove bolseti na 25 od 100.000 stanovnika. Aktivnosti zdravstvenih službi i organizacija Crvenog krsta su u tom smislu posebno okrenute rizičnim grupama, kaže rukovodilac tog projekta doktor Nataša Lazarević-Petrović:

«Rizične grupe su prvo oni koji su u porodici obolelih, zatim oni koji žive upravo u naseljima koja su nehigijenska, kao romska populacija, kao i kampovi za izbegla i raseljena lica, i rizične grupe su populacija u zatvorima, gde je incidencija javljanja bolesti 500 na 100.000, u odnosu na 37 na 100.000 koliko smo zabeležili na početku ovog projekta u opštoj populaciji».

Rizične grupe spadaju i u najsiromašnije slojeve stanovništva; Ministar zdravlja u Vladi Srbije Tomica Milosavljević u izjavi specijalno za Radio Dojče Vole govori stoga i o važnosti jedne druge strategije, nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva:

«Mi ustvari jedan deo posla koji radimo vezan je za implementaciju strategije za smanjenje siromaštva i posebno programa za uključivanje Roma. Mi znači imamo posebnu budžetsku liniju vezanu za ove programe za populaciju Roma, kao zdravstveni sektor. U okviru implementacije strategije za smanjenje siromaštva ovo je važna oblast, i to je komplikovan posao koji zahteva uključivanje različitih delova društva, ne samo jednog ministarstva čak i ne samo vlade. Ali, mislim da je ovo dobar primer koji pokazuje pre svega da se mi vraćamo efikasnom radu u borbi protiv tuberkuloze koji smo nekada, prethodnih godina imali, i to je takođe dokaz da nije uvek samo problem u nedostatku novca, nego u dobroj organizaciji i stvarnom razumevanju problema. Mislim da se ovde to najbolje vidi, kako su uključeni svi, i različiti sektori, i Vlada, i Crveni krst, i kako su rezultati brzo vidljivi».