Naučnici u čitavom svetu rade na razvijanju delotvorne i bezbedne vaccine protiv virusa SARS-CoV-2, koji je izazvao pandemiju. DW je sastavio pregled najvažnijih pitanja i odgovora u vezi s vakcinom.
Dokle su naučnici stigli u razvoju i testiranju vakcine?
Naučnici trenutno testiraju više od 50 kandidata za vakcinu u kliničkim studijama. Ali nijedna još nije dobila odobrenje za korišćenje. Mnogo više kandidata za vakcinu trenutno se nalazi u pretkliničkoj fazi, a to znači da se efikasnost vakcine testira na životinjama.
Kliničke faze koje slede nakon toga razlikuju se, između ostalog, po svom obimu.
Neke firme, kao recimo Bajontek i Fajzer ili ili Sinovak svoje kandidate za vakcinu testiraju paralelno u više testova: na različitim starosnim grupama ili s različitim doziranjima i načinom primene.
-pročitajte još: Razvoj vakcina: više pitanja nego odgovora
Kada kliničke faze budu uspešno završene, firme mogu formalno da zatraže dozvolu za korišćenje vakcine.
Pritom presudnu ulogu igraju tri ustanove: „Food and Drug Administration“ (FDA) u Sjedinjenim Državama, „European Medicine Agency“ (EMA) u Evropi i „Pharmaceutical and Medical Device Agency“ u Japanu.
Šta se događa kad neka vakcina dobije dozvolu?
I kad neka vakcina dobije dozvolu za upotrebu ne znači da odmah svi ljudi mogu da budu vakcinisani. Najpre bi trebalo proizvesti velike količine vakcine. Zatim logističari moraju da se pobrinu da vakcinu dostave tamo gde je potrebno. A društvo mora da odgovori i na etička pitanja, recimo kako će vakcina biti podeljena i ko će imati prednost kod vakcinacije.
-pročitajte još: Vakcina stiže – maske ostaju
Na kraju, svaki pojedinac sam odlučuje da li će se vakcinisati ili neće. Jedno istraživanje na više od 13.000 ljudi u 35 zemalja koje su najteže pogođene kovidom 19 pokazalo je da bi se većina ljudi odlučila za vakcinaciju ako bi vakcina bilo bezbedna i efikasna.
Kad možemo da računa s vakcinom protiv kovida 19?
Razvoj efikasne vakcine obično traje više godina. Potraga za vakcinom protiv HIV-a traje još od početka 1980-ih godina, ali do sada bez uspeha.
Prosečno, razvoj vakcine traje 10 do 12 godina. U slučaju kovida 19, naučnici ulažu velike napore kako bi skratili to vreme. Ipak, uprkos velikoj potrebi za pronalaženjem vakcine, ne smeju se praviti kompromisi kada je reč o bezbednosti – to naglašavaju i naučnici koji na tome rade, kao i Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Za sadašnju kliničku fazu naučnici računaju da će trajati oko 17 meseci. A to je tek početak, jer ta faza mora da bude uspešno završena. Nakon dozvole za korišćenje i proizvodnje vakcine, sledi četvrta faza u kojoj naučnici i dalje posmatraju vakcinisane pacijente.
Kakvi tipovi vakcina se trenutno razvijaju?
Naučnici trenuto razvijaju deset različitih tipova vakcine protiv kovida 19.
Većina kandidata za vakcinu zasniva se na proteinskoj osnovi. Umesto da se potpuni patogeni virus upotrebljava za vakcinu, naučnici rade na samo jednom delu virusa – u ovom slučaju na jednom proteinu koji se pojavljuje u virusnoj ovojnici.
Taj protein se daje pacijentima u velikoj dozi s ciljem izazivanja brze i jake reakcije imunog sistema – u nadi da će se imuni sistem ubuduće da se „seća“ toga proteina i pokreće podjednako snažnu odbranu ako dođe u kontakt sa stvarnim virusom. Na takav način funkcionišu recimo vakcine protiv hepatitisa B i humanog papilomavirusa HPV.
U vezi s kovidom 19, kandidati za vakcinu te vrste testirani su do sada samo u prvoj i drugoj kliničkoj fazi, ali još nisu dospeli do treće kliničke faze (testiranja na više od 1.000 ljudi).
Do treće faze dospele su samo tri vrste vakcine i te vrste za sada najviše obećavaju: nereplicirajući viralni vektori, neaktivirani virusi i vakcina na osnovi ribonukleinske kiseline.
Ko radi na razvoju vakcine protiv kovida 19?
Trenutno više od stotinu timova naučnika u čitavom svetu radi na razvoju vakcine protiv kovida 19. Do sada je deset timova razvilo kandidata za vakcinu do treće kliničke faze testiranja.
Pritom se posebno ističe pet timova, jer oni već sprovode opsežne kliničke testove.