1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izborna kampanja u Srbiji u senci rata u Ukrajini

17. mart 2022.

Kriza zbog rata u Ukrajini poklopila se s predizbornom kampanjom u Srbiji i uočljivo je da su ekološke teme i slične teme sada nestale iz javnosti. Kako sve to utiče na izbore 3. aprila?

https://p.dw.com/p/48cJ5
Foto: Ivan Djerkovic/DW

Aktuelne ankete i istraživanja javnog mnjenja predviđaju da trenutno četiri političke grupacije ulaze u parlament nakon izbora: Srpska napredna stranka (SNS), koalicija oko Stranke slobode i pravde (SSP), Socijalistička partija Srbije (SPS), i koalicija „Moramo“.

Analitičari procenjuju da će se prilično oštra borba voditi za prelazak cenzusa na dnu tabele, i da se za prelazak praga od tri posto bore Zavetnici, NADA, Dveri, Suverenisti, Srpska radikalna stranka (SRS) i Socijaldemokratska stranka (SDS).

Kada je reč o predsedničkim izborima, sve procene govore da aktuelni predsednik Srbije Aleksandar Vučić pobeđuje već u prvom krugu.

-prošitajte još: DW-dosije - izbori u Srbiji

Manji broj lista i kandidata

Izvršni direktor Cesida Bojan Klačar, za DW ističe da je novina predstojećih izbora manji broj stranačkih lista i predsedničkih kandidata nego ranije: osam predsedničkih i 17 lista.

„Došlo je do ukrupnjavanja na političkoj sceni – iako je to još uvek daleko od realnih potreba birača u Srbiji – ali se to ipak dogodilo, jer se shvatila važnost ovih izbora. Druga bitna stvar, ako se pogleda struktura kandidata i lista, većina pripada desnici. Politička scena na ovim izborima je negde okrenuta na desno“, primećuje Klačar.

Serbien Wahlplakate in Belgrad,
Foto: Ivan Djerkovic/DW

Drugi krug – pravo čudo

Šanse opozicije vezane su pre svega za visoku mobilizaciju birača, dodaje za DW Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka.

„Međutim, Srbija ima predimenzionirano biračko telo, dok je činjenica da u zemlji efektivno nema toliko birača i da je realna brojka nešto preko pet miliona birača. To znači da su tačne procene opozicije da tek izlazak nekih 3,9 miliona birača može da dovede do nekih promena. U praksi, na izbore bi trebalo da izađe 70 odsto efektivnog biračkog tela kako bi došlo do nekakvih promena“, kaže Stojiljković.

Opozicija ima nešto veće šanse u Beogradu, gde je promena moguća, ali ne i izvesna, nastavlja naš sagovornik, „dok bi u republičkom parlamentu za opoziciju dobar rezultat bio da dobije nešto preko trećine mandata, jer bi to dovelo do šarenijeg parlamenta i sprečilo vlast da ima dvotrećinsku većinu. Na predsedničkim izborima bi drugi krug bio pravo čudo“, smatra Stojiljković.

-pročitajte još: Rat, rat, rat, a izbori na sporednom koloseku

Stvari nisu rešene?

Bojan Klačar skreće pažnju da govorimo o trendovima danas „i da je, s obzirom na svetsku situaciju, teško predvideti šta će se dogoditi u naredne dve nedelje do izbora“.

Opozicija, inače, proteklih dana oštro kritikuje istraživanja javnog mnjenja, koja pokazuju pobednički rejting Srpske napredne stranke i tvrdi da su ta istraživanja urađena neprofesionalno, i da su stoga u službi režima. Klačar kaže da je to pre svega način da „opozicija mobiliše svoje birače, i da im poruči da stvari nisu rešene“.

„S druge strane, mislim da istraživanja koja imamo očekuje filter-provere, a to su sami izbori, koji će pokazati čije su procene bile bolje. Ali, ako se osvrnemo unazad, čini mi se da se istraživanja u Srbiji nisu pokazivala kao loša ili nepouzdana“, napominje izvršni direktor Cesida.

Nisam do sada video nijedno istraživanje u kojem vlast nema bar 40 procenata glasova, i „ona datiraju iz vremena vrhunca protesta i njihovih efekata“, primećuje Zoran Stojiljković. „Ali, isto tako primećujem da mnogo više oscilacija postoji kod opozicionog rejtinga. Rejting najjače opozicione koalicije oko SSP varira od 14 do 15 procenata, pa do 27 do 28 procenata, a takođe je nejasno da li će još koja manja opoziciona lista preći cenzus“, dodaje naš sagovornik.

Serbien Wahlplakate in Belgrad,
Foto: Ivan Djerkovic/DW

„Nestali“ ekologija i protesti

Ako je velika izlaznost i mobilizacija birača ključna za konačan rezultat izbora, svakako se u tom smislu mora analizirati koliko će na izlaznost uticati kriza zbog rata u Ukrajini. Kako se ona manje-više poklopila s početkom predizborne kampanje, vidljivo je da su ekološke teme i Rio Tinto maltene nestali iz javnosti, baš kao i mobilizacija birača za građanske proteste. Kako će taj momenat uticati na izbornu izlaznost?

Očekujem da će, bez obzira na ukrajinsku krizu, izlaznost ipak biti velika, naglašava Bojan Klačar: „I kada kažem velika, mislim da će to biti iznad 55 procenata, što u realnosti iznosi više od 70 odsto birača. Stoga mislim da će se ta izlaznost približiti onoj koju smo imali 2016. godine. Ali, isto tako ne očekujem ni neku jako veliku izlaznost gde bi izašlo preko četiri miliona birača – ta očekivanja nisu bila realna i da se nije desila ukrajinska kriza.“

Izvršni direktor Cesida ističe da je „za opoziciju najveći problem što su neke teme važne za opoziciju otišle u drugi plan. Osim ekoloških to su, recimo, i borba protiv korupcije, vladavina prava i slično. Ukrajinska kriza je naterala sve aktere da se adaptiraju, a to je čini mi se brže uradila Srpska napredna stranka“, navodi Klačar.

Kriza odgovara vlastima?

Postojeće situacija svakako više ide na ruku vlasti, ocenjuje Zoran Stojiljković, „jer se u takvim trenucima smanjuje sklonost ka promenama, pogotovo ako imamo u vidu da je oko Ukrajine i Rusije opozicija strasnije podeljena nego vlast. Aleksandar Vučić igra na žici i pokušava da pokrije sve moguće opcije i sedi na sredini političkog polja“.

Ali, u svakom slučaju ponovo se mora reći da, „ako do 3. aprila dođe do nekog optimističnog razvoja situacije – šta god to bilo – onda se ipak možda može očekivati da se na dnevni red vrati ova normalna unutrašnja politička agenda. Osim toga, ako se ponovo osvrnemo na beogradske izbore, još jedna važna specifičnost Beograda ali i lokalnih izbora širom Srbije je da se na njima ne odlučuje o ovim velikim pitanjima, i tu je stoga moguće očekivati neke različite koalicije“, zaključuje Stojiljković.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.