1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Italija skrenula udesno: Novi početak ili slepa ulica?

27. septembar 2022.

Italijom će ubuduće da upravlja krajnja desnica. Nova premijerka Đorđa Meloni sada se predstavlja kao umerena. Kako će se ubuduće razvijati politička avantura u trećoj po veličini zemlji Evropske unije?

https://p.dw.com/p/4HOmF
Zadovoljna Meloni u izbornoj noći zahvaljuje se Italijanima - sada počinju muke oko formiranja vlade
Zadovoljna Meloni u izbornoj noći zahvaljuje se Italijanima - sada počinju muke oko formiranja vladeFoto: Andreas Solaro/AFP/Getty Images

Izborna pobeda Đorđe Meloni u Italiji nije iznenađenje. Desničarska političarka već godinu dana vodi u anketama. Bila je jedina opozicija vladi nacionalnog jedinstva koju je bivši predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi sastavio kao nestranački premijer kako bi Italiju proveo kroz krizu izazvanu pandemijom korone.

No Dragi je morao prevremeno da odstupi sa funkcije, a Meloni je iskoristila priliku koja joj se ukazala u vidu prevremenih parlamentarnih izbora. Ta 45-godišnja političarka uspela je da se predstavi kao antiestablišment. Jednostavnim populističkim sloganima poput „Italijani pre svega“, pridobila je birače umorne od levih i liberalnih stranaka. Politikolog Lorenco De Sio s rimskog univerziteta LUISS kaže za DW da su Italijani jednostavno „politički umorni“ nakon krize i tri promene vladajućih koalicija u poslednje četiri godine. To se ogleda i u istorijski niskom odzivu birača od 65 odsto – deset procenata manje nego 2018.

-pročitajte još: Italijansko skretanje udesno je opasno za EU

Meloni s opranim imidžom

Za razliku od ostatka Evrope, postfašistička prošlost Đorđe Meloni i njene stranke „Braća Italije“ (Fratelli d'Italia) u Italiji igra tek sporednu ulogu. Desničarski ekstremizam – kategorija koja se rado koristi u Nemačkoj – zapravo ne odražava političku stvarnost u Italiji, kaže Luc Klinkhamer, stručnjak za savremenu italijansku istoriju na Nemačkom istorijskom institutu u Rimu i ovako opisuje pobednicu izbora: „Meloni je konzervativna političarka s postfašističkom prošlošću.“

Infografik Vorläufiges Wahlergebnis Italien 12:45 EN

Glasači, s kojima je DW razgovarao na ulici nakon izbora, ne očekuju krajnje desnu revoluciju u Italiji, već manje, možda i bolne, promene na području porodične politike, prava homoseksualaca i abortusa.

Verovatno će migrantima, koji će i ove godine u velikom broju da stižu na italijanske obale, biti posebno teško. Đorđa Meloni i njen verovatni ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini žele potpuno da zaustave prihvat izbeglica, potražilaca azila i migranata. Samo bi još „prave“ ratne izbeglice iz Ukrajine trebalo da imaju priliku da dobiju pomoć. Salvini će verovatno opet da zatvori luke i uhvati se u koštac s Evropskom unijom i njenim pokušajima da se uspostavi zajednička izbeglička politika. Tako je već radio u prvom mandatu ministra unutrašnjih poslova od 2018. do 2019. godine.

Italiji je potreban novac EU

Prema anketama, Italijani od nove desničarske vlade očekuju smanjenje visoke stope inflacije, pristupačne cene energije i niže poreze. Konkretne recepte za to desničari su tokom predizborne kampanje samo nagovestili.

S obzirom na nadolazeću recesiju, Đorđa Meloni se protivi povećanju državnog duga. On već sada iznosi astronomskih 150 odsto godišnjeg društvenog proizvoda. Kamate na italijanske državne obveznice već su u porastu i trenutno iznose 4,3 odsto. Nastavi li se rast inflacije i cena, Italija bi mogla da se nađe u pravoj finansijskoj krizi. To bi imalo dalekosežne posledice za EU, jer Italija je treća po veličini privreda u evrozoni i nju bi bilo teško „spasiti“ kao što je to bio slučaj s Grčkom pre deset godina.

Jedno od mogućih rešenja jesu bespovratna sredstva i jeftini krediti iz razvojnog fonda EU za prevladavanje posledica pandemije – Italija ima pravo na 200 milijardi evra. Već i samo zbog toga, kaže Klinkhamer, nova desničarska vlada neće ulaziti u preterane konfrontacije s Evropskom unijom.

Pobednik Đorđa Meloni (u sredini) verovatno će formirati koaliciju sa Salvinijevom (levo) prepolovljenom „Legom“ i Berluskonijevom (desno) strankom „Forca Italija“
Pobednik Đorđa Meloni (u sredini) verovatno će formirati koaliciju sa Salvinijevom (levo) prepolovljenom „Legom“ i Berluskonijevom (desno) strankom „Forca Italija“Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS

Italija na kursu s Mađarskom i Poljskom?

Đorđa Meloni – koja je pre samo nekoliko godina EU poredila sa Sovjetskim Savezom govoreći da Brisel želi da porobi Italiju – sada ima drugačiji ton. Tokom predizborne kampanje obećala je da će se pridržavati pravila EU i sarađivati s Evropskom komisijom. Ipak, u svojim govorima obećala je i da će bolje braniti italijanske interese u Briselu. Za sada je još uvek nejasno šta to tačno znači.

„Braći Italije“ su na pobedi najpre čestitala evropska braća po duhu: mađarski premijer Viktor Orban i poljski premijer Mateuš Moravjecki. Oni se nadaju da sada u Italiji konačno imaju jakog saveznika koji će im pomoći u realizaciji koncepta EU kao labave asocijacije neliberalnih nacija.

Nemački kancelar Olaf Šolc (socijaldemokrata) i francuski predsednik Emanuel Makron (liberal) bi onda mogli da zaborave na pokušaj dublje integracije unutar EU, recimo kroz etabliranje načela donošenja odluka većinski, a ne kao do sada konsenzualno.

Što se tiče odnosa prema Rusiji, analitičari u Italiji za sada ne očekuju promenu kursa: Đorđa Meloni jasno je osudila ruski rat protiv Ukrajine, podržava sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini.

Spremni za vladanje

„Dobili smo mandat i spremni smo“, rekla je Đorđa Meloni, koja će verovatno biti prva žena na premijerskoj dužnosti. Sastavljanje vladajuće koalicije joj je sada prioritet, dok će se, smatraju komentatori italijanskih medija, kasnije još raspravljati o detaljima spoljnopolitičkog kursa i mnogim unutrašnjepolitičkim i ekonomskim pitanjima. A sporova unutar koalicije će sigurno biti, jer će i Salvini i Berluskoni tražiti cenu za koaliciju.

Planovi za „Evropu budućnosti“ kovali su se još u aprilu 2021. u Budimpešti: premijeri Mađarske i Poljske Orban i Moravjecki i Mateo Salvini (zdesna na levo)
Planovi za „Evropu budućnosti“ kovali su se još u aprilu 2021. u Budimpešti: premijeri Mađarske i Poljske Orban i Moravjecki i Mateo Salvini (zdesna na levo)Foto: Bernadett Szabo/REUTERS

Ovo neće biti prva desničarska vlada u Italiji. Takav savez već je postojao pod Berluskonijem 2001. i 2008. godine. Sada se, međutim, koalicija pomera još više udesno, jer kurs više ne određuje sada već ostareli Berluskoni, već njegova pripravnica Meloni. Berluskoni ju je 2008. doveo u svoj kabinet kao najmlađu ministarku i podsticao je njen politički talenat. On sad sedi u Senatu kao običan član parlamenta i vrlo verovatno više neće smeti da obavlja ministarsku dužnost.

Đorđa Meloni verovatno neće imati mnogo vremena za sprovođenje svog desnog populističkog programa po uzoru na Donalda Trampa. Prosečni mandat vlade u veoma nestabilnom italijanskom sistemu je od 15 do 18 meseci. Frustrirano biračko telo nema problema s radikalnim promenama ako mu se to ne sviđa. Pre četiri godine levo orijentisani populistički Pokret pet zvezdica pobedio je na izborima s boljim rezultatom nego sada Meloni. Danas je ta stranka izgorela i potrošena – na ovim izborima osvojili su upola manje glasova. A i desničarski populista Salvini je sa svojom Legom takođe pretrpeo gubitak, i njemu se broj glasača prepolovio. Pred Italijom i Evropom su politički zanimljiva i možda turbulentna vremena.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.