1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Iran: Posle nuklearnog sporazuma, a pre izbora

Int. vodio Matijas fon Hajn19. decembar 2015.

Kako će se dalje razvijati situacija oko Irana? Predstoji doduše ukidanje sankcija, ali i novi izbori u februaru. Iran istovremeno provocira raketnim probama. Ali Vaez, iz Međunarodne krizne grupe o tome govori za DW.

https://p.dw.com/p/1HQPs
Türkei Ali Vaez - International Crisis Group
Ali Vaez, ekspert za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupiFoto: International Crisis Group

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 12 godina istraživala da li Iran radi na razvoju nuklearnog oružja. Sada je to istraživanje okončano. Koliko je zapravo bio važan ovaj korak na putu ka ukidanju sankcija?

Ali Vaez: Ono na šta se IAEA oslanjala su istraživanja u vezi sa ranijim nuklearnim aktivnostima Irana. Agencija će se sada koncentrisati na buduće korake i na implementaciju sporazuma (Joint Comprenhenisve Plan of Action). A da bi sankcije protiv Irana mogle da budu ukinute, ta zemlja mora da smanji proizvodnju plutonijuma za dve trećine. Mora da demontira i uništi nukelarni reaktor u Araku, kao i da 97 procenata do sada obogaćenog uranijuma iznese van zemlje - najverovatnije jedan deo u Rusiju i Kazahstan. Ovaj proces bi mogao da traje dve do tri nedelje. Nakon toga bi IAEA morala da se uveri da je Iran zaista to i učinio. Tek tada će doći do popuštanja sankcija. Prema mojim procenama to bi se moglo dogoditi u januaru ili februaru.

Bilo je to iznenađenje za mnoge, kada je Iran 10. oktobra i 21. novembra izvršio raketne probe i time prekršio rezoluciju Saveta bezbednosti UN. Da li bi to moglo da dovede do uvođenja novih sankcija ili do usporavanja ukidanja dosadašnjih?

Raketne probe koje je Iran uradio povredile su Rezoluciju 1929 UN iz 2010. Rezolucija zabranjuje Iranu testiranje raketa kratkog i srednjeg dometa. No, ova rezolucija još nije stupila na snagu. Nju će zapravo zamieniti Rezolucija 2231 UN onda kada bude sproveden sporazum o nuklearnom programu Irana, odnosno kada Iran bude ispunio dogovoreno. A Rezolucija 2231 ne obavezuje Iran da se uzdržava od raketnih proba. Ona zahteva od Irana da ne testira rakete koje bi mogle da nose nukelarne bojeve glave. Rezolucija je tako formulisana da obema stranama daje prostora za dvosmislena tumačenja. Iran je ovim raketnim probama dao u ruke oružje tvrdolinijašima u Vašingtonu i drugim deliovima sveta da miniraju postignuti sporazum.

Čini mi se da Teheran nije računao s tim da će Zapad tražiti da se plati visoka cena za raketne probe. Jer, Zapadu je veoma u interesu da Iran smanji svoj nukelarni program. Navjažnija ciljna grupa kojoj su ove probe bile upućene jesu građani Irana. Naime, ovim se htelo pokazati kako Iran ne pravi kompromise iz slabosti i ne dovodi u pitanje bezbednost zemlje. Ovo je bilo takođe upućeno i rivalima u regionu: da kompromis sa Zapadom ne znači da Iran previđa važna strateška pitanja u regionu.

Dakle, nakon ovih proba ne bi trebalo da se uspori ukidanje sankcija. Kakav će onda uticaj na Iran imati kraj sankcija?

Iran je zemlja koja trpi najjače sankcije na svetu. Ovim nukelarnim sporazum Iran postati najstrože kontrolisana zemlja na svetu. Zauzvrat će taj isti svet ukinuti sankcije. A Iran će od toga dobrano profitirati. Međunarodni monetarni fond procenjuje da će ekonomski rast, nakon što je u ovoj godini bio na nuli, u narednoj godini skočiti na šest do sedam procenata. U Iranu su mnogi uvereni da će kraj sankcija izazvati privredni bum. Ja mislim da je to preterano. Jer, postoje mnogi strukturalni problemi u iranskoj privredi koji će smanjiti efekat ukidanja sankcija. Ali, na kraju će Iran ipak profitirati, a Zapadu je to takođe u interesu. U suprotnom Iran ne bi imao nikakav podsticaj da sprovede svoj deo sporazuma.

Ali, ukidanje sankcija ima i svoju destruktivnu stranu za sam Iran. Jer, ekonomsko otvaranje budi strahove od političke liberalizacije. To bi takođe moglo oslabiti uticaj mnogih moćnika u zemlji. Osim toga postoje i mnogi pojedinačni inetersi da sankcije ostanu na snazi. Jaki akteri poput Revolucionarne garde su u strahu da će se privredno otvaranje svaliti na njihova pleća. Oni bi u najmanju ruku hteli biti sigurni da su na strani dobitnika privrednog otvaranja. To će dovesti do žestokih političkih borbi u zemlji. Zbog toga predviđam da će Iranu ekonomski prvo biti gore, ali potom dolaze bolja vremena. Razlog tome su i niske cene nafte. Ali, politička situacija će se malo pogoršati pre nego što se zapravo potpuno pogoroša. Razlog za to je suočavanje sa očekivanim ekonomskim izazovima, ali i predstojeći izbori. Tako da je tu za Iran mnogo toga u igri.

von Hein Matthias Kommentarbild App
Matijas fon Hajn, DW

Da pređemo na priču o izborima: Krajem februara se neće birati samo novi parlament već i tzv. Savet eksperata sačinjen od 86 teologa. Kakvu ulogu igra Savet u kreiranju budućnosti zemlje?

Savet eksperata ima zadatak da bira vrhovnog vođu. Zbog toga što ajatolah Hamnei ima već 76 godina, a mandat Saveta eksperata je osam godina, lako se može dogoditi da bude izabran novi naslednik vrhovnog vođe. A s obzirom na to da je vrhovni vođa u političkom sistemu Irana od najveće važnosti, naredeni izbor Saveta i vrhovnog vođe je možda najvažniji u istoriji Islamske Republike Iran.

Ali, i parlamentarni izbori su izuzetno važni, jer oni su priprema za parlamentarne izbore 2017. Ako Rohani i njegovi saveznici sačuvaju prednost, oni su u mnogo boljoj poziciji od drugih centara moći. Ukoliko se pak dogodi suprotno, Rohani će do kraja mandata toliko oslabiti da bi možda mogao izgubiti i predsdničke izbore. Zato će ovi izbori odlučiti koja vizija Islamske Republike Iran će prevladati.