1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatski dragovoljci u Crnoj Gori

21. oktobar 2010.

Poseta Podgorici i razgovori hrvatskih branitelja iz Dubrovnika s najvišim crnogorskim zvaničnicima, svedoče o sve boljim odnosima Crne Gore i Hrvatske.

https://p.dw.com/p/PjtL
Igor Žuvela i Ivan Ilic kod Mila ĐukanovićaFoto: DW/Mustafa Canka

„Ratna zbivanja tokom devedesetih godina 20. veka ne treba zaboraviti, ali zbog budućih generacija treba razvijati dobrosusedske odnose i privredne odnose“, rekao je predsednik Udruge dragovoljaca domovinskog rata grada Dubrovnika Igor Žuvela. On je istaka da je to najbolji put da se izleče rane koje su „stvorene tokom 90-tih“ te da se „krene lepšim, boljim putem, da povežemo decu i da budemo pravi susedi“.

„Srbija najodgovornija za napad na Dubrovnik“

Predsednik dubrovačke Udruge dragovoljaca rekao je da je „siguran da je Srbija najodgovornija za napad na Dubrovnik“. Zvaničnici u Podgorici ocenili su Žuvelin boravak kao „pozitivnu misiju u Crnoj Gori“. Oni su uvereni da treba učiniti sve da se ne bi ponovile greške iz prošlosti.

Isti je bio stav i čelnika Udruge dragovoljaca grada Dubrovnika. „Pre par godina su crnogorska deca bila na Stradunu i onda se u Dubrovniku aludiralo: eto crnogorske zastave na Stradunu. Jer, postojala je izjava da će crnogorska zastava biti na Stradunu kao okupator i da će oni koji su tada vodili rat, „piti kavu na Stradunu“.

„Crnogorska zastava je došla na Stradun, ali kao prijateljska zastava“, rekao je Žuvela. Sagovornici su se suglasili da treba graditi mostove saradnje, a Žuvela je u tom smeru pokrenuo inicijativu da deca iz Slanog posete Cetinje, što je premijer Milo Đukanović nedvosmisleno podržao.

Nepotrebne žrtve i razaranja

Feuer und Rauchwolken in der Altstadt von Dubrovnik
Dubrovnik 1991. u jeku najžešćih napadaFoto: picture alliance/dpa

Prvog oktobra navršilo se punih 19 godina od crnogorskog napada na Dubrovnik. U okršajima koji su trajali do novembra 1992. godine na hrvatskoj strani je poginulo više od 300 osoba, uglavnom civila, a na crnogorskoj 166 regruta i rezervista.

Hrvatsko državno povereništvo procenilo je ratnu štetu na području Dubrovnika, koju je prouzrokovala crnogorska strana, na oko 260 miliona kuna.

Normalizacija odnosa između dveju zemalja usledila je 2000. godine kada je crnogorski premijer Milo Đukanović u Cavtatu izrazio žaljenje zbog zločina koje su Crnogorci počinili tokom rata u okolini Dubrovnika.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Ivan Đerković