Hrvatska protiv Srbije
18. novembar 2008.Sudija Rozalin Higins pročitaće danas odluku, koju je 15-člano veće donelo posle razmatranja prigovora Srbije na nadležnost Međunarodnog suda pravde. Te prigovore pravni zastupnici Beograda obrazložili su na raspravi u maj ove godine, kada su i pravni zastupnici Hrvatske imali prilike da iznesu protivargumente.
Najviši svetski sud do sada je sedam puta odlučivao o svojoj nadležnosti. U sporu Bosna i Hercegovina protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Srbije, šest puta je odbacio prigovore Beograda i proglasio se nadležnim. U jednom slučaju ocenio je da je nenadležan. Bilo je to u sporu koji je SRJ pokrenula protiv zemalja članica NATO, optuživši ih za „nelegalnu upotrebu sile“ u bombardovanju 1999. godine.
Da li je sud nadležan?
U raspravi u maju ove godine pravni zastupnici Beograda osporavali su nadležnost suda na isti način kao i u sporu sa Bosnom i Hercegovinom: da Srbija u vreme kad je Hrvatska podnela tužbu nije bila članica Ujedinjenih nacija, a time ni potpisnica Statuta Međunarodnog suda pravde, pa ne može biti ni strana u sporu.
Pošto je sud već jednom, u spora Bosna i Hercegovina protiv Srbije, odbacio osporavanje svoje nadležnosti, pravni zastupnici Zagreba naglašavali su da nema nikakvog opravdanja da u slučaju Hrvatske odluka bude drugačija.
Proglašavajući u februaru prošle godine Srbiju krivom što nije sprečila genocid u Srebrenici niti počinioce izručila Haškom tribunalu, Međunarodni sud pravde izrekao je najtežu presudu protiv jedne države u svojoj 60-godišnjoj istoriji. Zato su predstavnici Zagreba ukazivali na „sličnosti genocida u Hrvatskoj i Bosni“, i insistirali da se sud i sada proglasi nadležnim i otvori spor.
Prema tužbi Hrvatske iz 1999. godine, vojne, policijske i paravojne snage pod kontrolom Savezne Republike Jugoslavije, počinile su genocid nad hrvatskih građanima u regionu Knina, Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji i Dalmaciji. Posledice napada i progona su 20.000 mrtvih, 55.000 ranjenih i razaranje 590 gradova i sela, 1.800 spomenika kulture i 450 katoličkih crkava.