Hrvati u Sarajevu | Politika | DW | 19.05.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvati u Sarajevu

U Sarajevu je 1991. godine živelo oko 35.000 Hrvata. Procenjuje se da ih danas ima između 13.000 i 20.000. Mnogi tvrde da je uzrok tome ne samo rat, nego i politika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića.

Sarajevo, Hauptstadt von Bosnien und Herzegowina; Mai 2012, Sarajewo (Bosnien); Copyright: DW/Samir Huseinovic

Sarajewo

Sarajevskog Hrvata D. M. i njegove roditelje rat je zatekao u stanu u sarajevskom naselju Grbavica. "Sve se promijenilo 2. maja 1992. godine dolaskom stotina vojnika Republike Srpske (RS) na Grbavicu. U tom dijelu okupiranog Sarajeva Hrvati su dijelili istu sudbinu s Bošnjacima, što znači da im je bio namijenjen radni vod. Biti u radnom vodu značilo je kopati rovove i praviti bunkere na prvoj liniji ratišta, a tu su mnogi ubijeni. Vrijeđanje i fizičko maltretiranje bila je gotovo svakodnevna pojava koju su Bošnjaci i Hrvati mogli osjetiti na svojoj koži", kaže D.M.

Upadanje srpskih vojnika u stanove pod izgovorom da su Hrvati i Bošnjaci davali svetlosne signale Armiji BiH takođe je bila uobičajena pojava na Grbavici, a u većini slučajeva cilj toga su bili pljačka i silovanje. "Strah je bio velik u to vrijeme", kaže D.M. koji danas živi u jednoj zapadnoevropskoj zemlji. On ne zna da li bi preživeo "grbavičku golgotu" da nije bilo suseda Srbina koji mu je napravio lažne papire s kojima je izašao iz Grbavice.

O broju Hrvata u Sarajevu - samo procene

Kroaten in Sarajewo: Fra Luka Markesic, katholischer Priester in Sarajevo; Mai 2012, Sarajewo (Bosnien); Copyright: DW/Samir Huseinovic

Luka Markešić

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Sarajevu je živelo 34.873 Hrvata, odnosno 6,61 posto od ukupnog broja stanovnika. Nakon toga novo popisivanje stanovništva nije sprovedeno, pa je danas teško utvrditi broj Hrvata u Sarajevu. Prema različitim procenama, u tom gradu ih danas živi između 14.000 i 20.000. "Statistički podaci Katoličke crkve pokazuju da danas u Sarajevu ima oko 13.000 Hrvata, no taj bi broj mogao biti i veći jer se računa da u ovom gradu ima i onih Hrvata koji nisu povezani sa crkvom", kaže za Dojče vele predsednik Hrvatskog narodnog vijeća(HNV) fra Luka Markešić.

"Rat je glavni uzrok smanjenja broja Hrvata u Sarajevu, a uzroci rata su poznati. To je politika izražena u scenariju podjele BiH, ali i podjele Sarajeva. Scenarij je izvođen prema volji Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Plan je podrazumijevao i iseljenje Hrvata iz Sarajeva, a jedan od izvršitelja tog plana bio je Mate Boban. On je, zajedno s Radovanom Karadžićem, planirao i praktično izvodio iseljavanje Hrvata iz glavnog grada BiH. Slao im je proglase da izađu iz Sarajeva, ali i autobuse kako bi im olakšao taj posao. U jednoj takvoj ratnoj psihozi, u uvjetima svakodnevnog granatiranja, snajperske vatre, izglađivanja stanovnika Sarajeva, ljudi su jednostavno željeli izaći iz grada", kaže fra Luka Markešić.

"Građanin nižeg reda"

Kroaten in Sarajewo: Darko Rukavina, Bewohner von Sarajevo; Mai 2012, Sarajewo (Bosnien); Copyright: DW/Samir Huseinovic

Darko Rukavina

No, jesu li legalne strukture vlasti tadašnje Republike BiH, ali i vlasti u Sarajevu, mogle da učine više kako bi se sprečio ili barem smanjio odlazak Hrvata iz Sarajeva? Fra Luka Markešić ne poriče da je bilo pojedinačnih slučajeva pritisaka, pa i ubistava Hrvata u opkoljenom Sarajevu, ali i ističe: "Politika službenih organa vlasti tadašnje Republike BiH nije bila politika progona."

Međutim, pojedinačnih slučajeva fizičkog maltretiranja je bilo, a o jednom od njih svedoči sarajevski Hrvat Darko Rukavina koji je tokom rata bio u delu Sarajeva pod kontrolom Armije BiH. Rukavina kaže da nije vršen lično pritisak na njega, već na njegovog sina, pripadnika sarajevskog Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) pod zapovedništvom Armije BiH. "Zatekao se na mjestu gdje je bilo malo veselije. Naišla je jedna ekipa iz Armije BiH, ne naročito vesela jer je imala gubitke na ratištu. Mog sina i još šestoricu pripadnika HVO-a tukli su tri dana, a do mene su stizale i informacije da ih vode na strijeljanje. Moj sin je tada progutao krunicu, ali on danas ne želi pričati o tome", kaže Rukavina.

Rukavina, ton-majstor nekadašnje Radio-televizije BiH (bivša TV Sarajevo), danas je penzioner i razmišlja o odlasku iz glavnog grada BiH. Ima osećaj da je "građanin nižeg reda". "Prođe tri, četiri pa i do pet dana da na ulici ne sretnem nikog poznatog, nikoga kome bih mogao reći dobar dan, kako ste... U Sarajevu više gotovo da nema pravih Sarajlija, a mnogi koji su došli ne znaju reda, tako da nemam s kim stati ni popričati. To mi, brate, ne odgovara. Zbog toga i zbog vrlo loše materijalne situacije razmišljam o odlasku iz Sarajeva", kaže Darko Rukavina.

U HDZ-u ne žele da govore o toj temi

Kroaten in Sarajewo: Bozo Ljubic, Präsident der Partei HDZ 1990; Mai 2012, Sarajewo (Bosnien); Copyright: DW/Samir Huseinovic

Božo Ljubić nije želeo da govori o ovoj temi

Politički predstavnici Hrvata u BiH, koji za sebe znaju da kažu da su jedini legitimni predstavnici ovog naroda, dakle lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i HDZ-a 1990, nisu bili u prilici da govore o promeni etničke slike Sarajeva. Na naše pitanje koga smatra odgovornim za odlazak Hrvata iz glavnog grada BiH tokom i posle rata, predsednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić kratko je odgovorio: "Nisam ja jedini legitimni predstavnik Hrvata."

Predsednik Hrvatske stranke prava (HSP) BiH Zvonko Jurišić smatra da razloge za odlazak Hrvata iz Sarajeva treba tražiti u "strašnim ratnim razaranjima i pozivu hrvatske politike iz devedesetih godina Hrvatima da napuste Sarajevo, što je bio poguban potez za Hrvate". Predsednik HSP-a BiH misli da bi i aktuelna politika u Sarajevu trebalo da ima više senzibiliteta ukoliko želi da poboljša materijalni položaj sarajevskih Hrvata, pa i da stvori uslove za njihov povratak. "U institucijama države, kantona, općina i javnim poduzećima bi trebala biti zadovoljena nacionalna zastupljenost proporcionalna popisu stanovništva iz 1991. godine. Podaci za Sarajevo su poražavajući. Znam da će odmah biti usporedbe s Mostarom, Stocem ili Čapljinom, ali Sarajevo je glavni grad BiH i treba napraviti korak dalje u odnosu na manje gradove, biti primjer ostalim gradovima u BiH", zaključuje Jurišić.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Ivana Ivanović