1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hormon sreće pojačava strah?

8. novembar 2008.

Najnovija istraživanja mozga su pokazala da količina hemijske supstance dopamin, inače poznate i kao "hormon sreće" povećava osećanje straha kod ljudi.

https://p.dw.com/p/FpmM
Veća količina dopamina u mozgu pojačava strahFoto: bilderbox.com

Količina hemijske supstance dopamin povećava osećanje straha: Naučnici su grupi ljudi koja se dobrovoljno podvrgla ispitivanju predočili fotografije koje izazivaju strah, a zatim izvršili merenja aktivnosti mozga. Pri tom je utvrđeno da su daleko veći strah ispoljili oni učesnici u eksperimentu u čijim određenim moždanim strukturama je bila veća količina dopamina.

Miran ili pod stresom?

Moguće je da temperament svakog čoveka zavisi od koncentracije dopamina u mozgu. Rezultati jedne studije urađene na berlinskoj Univerzitetskoj klinici Šarite su pokazali da dopamin utiče na aktivnost amigdala, struktura u temporalnom delu mozga koje imaju važnu ulogu u vrednovanju emocionalnih doživljaja.Ljudi sa većom koncentracijom dopamina u mozgu, prilikom eksperimenta reagovali su sa jačom dozom straha nego ljudi sa manjom koncentracijom. Tim psihijatra Andreasa Hajnca u stručnom listu "Natur Neuroscience" objavio je rezultate, prema kojima količina dopamina u temporalnom delu mozga, verovatno odlučuje o tome da li će neko biti miran i opušten, ili uplašen i pod stresom.

Symbolbild Depression, Trauer, Angst, Neurose
Temperament čoveka zavisi od koncentracije dopamina u mozguFoto: Bilderbox

Naučnici su učesnicima eksperimenta pokazivali slike sa pozitivnim i negativnim sadržajima, između ostalog snimak jedne saobraćajne nesreće, ili razbojnički prepad. Istovremeno je merena aktivnost amigdala.

Parkinson - dopamin

"Ukoliko je koncentracija dopamina u amigdali bila veća, utoliko je jača bila reakcija osobe na negativne nadražaje, kao na primer na fotografije saobraćajne nesreće, kaže Torsten Kinast sa Klinike za Psihijatriju i psihoterapiju na klinici Šarite.

Količina dopamina je kod svakog čoveka različita, kaže doktor Kinast. Znači, onaj ko ima relativno mnogo ove hemijske supstance u mozgu, na određene nadražaje će reagovati dramatičnije nego drugi.

Kinast navodi, da je još uvek nejasno da li se koncentracija dopamina tokom godina kod svakog čoveka menja. Moguće je da ona u starosti opada. "To bi onda moglo da bude objašnjenje zašto se stari ljudi smatraju mirnijim i mudrijim", kaže dr Kinast. To se još mora detaljnije istražiti.

Deluje kao nadražaj ili umirujuće

Dopamin je neuro-transmiter, koji prenosi signale između nervnih ćelija zavisno od vrste receptora. Dopamin može da deluje na neuron kao nadražaj ili umirujuće. On se takođe označava kao "hormon sreće", koji učestvuje u nastanku osećanja zadovoljstva, ali dopamin takođe igra i ključnu ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti. Izumiranje nervnih ćelija koje luče dopamin u određenim delovima mozga, dovode do Parkinsona. Ljudi gube kontrolu nad njihovim mišićima.