1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaGrčka

Grčka: najgori požari u istoriji EU

31. avgust 2023.

Veliki požari na severu Grčke ostavili su iza sebe pustoš. Stradala su zaštićena područja prirode, uništene su egzistencije. Mnogi Grci optužuju izbeglice za podmetanje vatre.

https://p.dw.com/p/4Vlze
Za samo nekoliko dana izgorelo je 77.000 hektara šume, ali i površina pod maslinama
Za samo nekoliko dana izgorelo je 77.000 hektara šume, ali i površina pod maslinamaFoto: Florian Schmitz/DW

Valija Kelidu još uvek ne može da veruje. Njena porodica je u predgrađu Aleksadrupolisa imala više od 12.000 maslina – a onda je došla vatra. Sada su od brojnih stabala ostali samo crni ugarci, a tlo je prekriveno belim pepelom. Ukupno je stradalo više od hiljadu maslina. „Mi smo tu stvorili firmu koja je izvozila u čitav svet. A onda stojiš tu, gledaš kako se vatra približava i sve što si stvorio prosto nestaje u plamenu“, priča Kelidu.

-pročitajte još: Grčka ostrva u plamenu

Na brdovitom šumskom području uz pograničnu reku Maricu požari nisu retkost. No, proteklih godina njihov intenzitet je porastao. U međuvremenu je jasno: još nikada u istoriji EU nije tako strašno gorelo i nije uništena tolika površina kao proteklih dana uz Maricu. To je zaključak ljudi angažovani u programu Evropske unije za posmatranje planete Zemlje, Kopernikus, nakon što su analizirali satelitske snimke.

Na severoistoku Grčke, na granici sa Turskom, stradalo je područje površine 770 kvadratnih kilometara. Univerzitetska bolnica grada Aleksandrupolisa koja se nalazi nedaleko od maslinjak Valije Kelidu morala je da bude evakuisana. U požaru su uništene škole i stambene zgrade, brojni spasioci su povređeni.

Valija Kelidu ljuta je na političare
Valija Kelidu ljuta je na političareFoto: Florian Schmitz/DW

„Evakuacija nije rešenje“

„Srećom požar nije uhvatio stari maslinjak, jedan od najstarijih na Sredozemnom moru. Tamo se nalazi više od 200 stabala starijih od sto godina“, kaže Kelidu s olakšanjem. Njena firma je ionako imala problema zbog klimatske krize i inflacije, a sada ona i drugi maslinari moraju da sade novo drveće. A njemu je potrebno bar 20 godina da bi počelo da donosi normalne količine plodova. Region na granici sa Turskom ionako je ekonomski lošije razvijen, a požari su situaciju dodatno pogoršali.

-pročitajte još: Tri načina za prevenciju šumskih požara

Kelidu je ljuta – na lokalne vlasti i političare. „Evakuacija ne može da bude jedino rešenje“, kaže. „Ja nisam u vatrogascima i nisam stručnjak za požare, ali ako svuda u zemlji gori, onda bi moralo bolje da se planira šta da se radi“, smatra Kelidu.

Vatrogasci imaju pune ruke posla, a istovremeno ih je sve manje i sve su stariji
Vatrogasci imaju pune ruke posla, a istovremeno ih je sve manje i sve su starijiFoto: Florian Schmitz/DW

Smrt u nacionalnom parku

Na severu Grčke gorelo je istovremeno na više mesta. Požari su bili toliko blizu jedan drugom, da su vatrogasci strahovali da će se spojiti. Osim kod Aleksandrupolisa, požari su besnjeli i u Rodopima i u nacionalnom parku Dadija, jedinstvenom evropskom parku prirode.

Potrebno je još neko vreme da bi se u celini sagledala šteta, kaže Silvija Zakak, biolog i zamenica direktora uprave parka. Ipak, kaže, već sada je jasno da je stradao veliki deo parka. Trenutno je najvažnije je da se pomogne životinjama, naglašava Zakak: „Sada divljim životinjama stavljamo na raspolaganje hranu i vodu da ne bi napustile to područje.“

-pročitajte još: Hoće li požari proterati turizam sa Mediterana?

Požari pritom nisu uništili samo prirodu i egzistencije ljudi, oni su ponovo podstakli jednu žustru raspravu. Područje uz reku Maricu već godinama, pa i decenijama je migrantska ruta iz Turske u EU. Zbog ilegalnih „pušbekova“ koje sprovode grčka, ali i turska policija, mnogi migranti napuštaju poznatu rutu i kriju se po šumama.

Za 18 migranata, čiji su spaljeni posmrtni ostaci 22. avgusta pronađeni u nacionalnom parku Dadija, to šumsko sklonište postalo je smrtonosna klopka. Ali, većinu stanovnika Grčke to nije posebno dirnulo. Izbeglice se tamo povezuju s krijumčarenjem cigareta ili alkohola – a sad ih optužuju i za podmetanje požara.

Kod ove kolibe pronađeni su spaljeni leševi 18 migranata
Kod ove kolibe pronađeni su spaljeni leševi 18 migranataFoto: Alexandros Avramidis/REUTERS

Građanske straže u lovu na migrante

Pre nekoliko dana uhapšen je jedan muškarac koji je u kamp-kućicu zatvorio 13 migranata. Tvrdio je da su oni zapalili šumu. Na video-snimku koji se proširio društvenim mrežama on je ponosno odškrinuo vrata kamp-kućice, na lice jednog prestravljenog muškarca palo je dnevno svetlo, a iza njega su se nazirali i drugi zarobljeni muškarci. A u komentarima ispod videa moglo se pročitati i ovo: „Ne skupljajte ih. Spalite ih!“

Portparol grčke vlade Pavlos Marinakis osudio je taj čin. On je naglasio da policija i pravosuđe rade svoj posao i da će goniti svakog ko ne poštuje zakone.

-pročitajte još: Grčkoj potrebniji sveštenici nego vatrogasci?

Ali, to nije usamljen slučaj. Ekspertkinja za migracije Lena Karamanidu je odrasla uz reku Maricu i već godinama u Grčkoj uočava sve veću mržnju prema izbeglicama. Seća se da je još tokom krize u februaru i martu 2020, kada su, isto kao i sada, na hiljade migranata bile blokirane između turske i grčke granice, organizovana građanska straža čiji su pripadnici lovili te ljude i pri tom često upotrebljavali silu.

„Tada su državne institucije i mediji te akcije pravdali kao legitimnu odbranu tog regiona, granica i nacije od ’hibridne pretnje’ iz Turske“, kaže Karamanidu za DW. Prema njenom mišljenju, taj mentalitet još uvek je tu. „Država, doduše, osuđuje najnovije nasilne incidente, ali i istovremeno podstiče nasilje.“

Grčka ništa nije naučila iz sezone požara

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.