1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaGrčka

Grčka posle železničke nesreće: bes ljudi ne jenjava

14. mart 2023.

Nakon teške železničke nesreće u kojoj je poginulo 57 ljudi, tuga se u Grčkoj pretvorila u bes na vladu. Protestovalo se i ovog vikenda, a vlada sada, nekoliko nedelja pre izbora, pokušava umanji štetu.

https://p.dw.com/p/4Oe9v
Stotine hiljada ljudi protestovalo je proteklih dana u Grčkoj, kao ovde u Solunu 8. marta 2023.
Stotine hiljada ljudi protestovalo je proteklih dana u Grčkoj, kao ovde u Solunu 8. marta 2023.Foto: Florian Schmitz/DW

Solun ovog vikenda: „57 mrtvih“ piše crvenim slovima na nalepnici koju je jedna žena nalepila sebi na pulover. Svi u tom drugom po veličini gradu u grčkoj znaju na šta se to odnosi: to je broj poginulih u železničkoj nesreći u Tempiju, selu na severu Grčke, u blizini grada Larise. Tamo su se 28. februara sudarila dva voza u punoj brzini.

Žena sa nalepnicom ima 58 godina i jedna je od stotina hiljada ljudi koji su izašli na ulice u podne 8. marta u više od 50 gradova u Grčkoj. Ona kaže: „To pokazuje da svi koji su sada, a i oni koji su pre bili na vlasti, ne misle na naše dobro, već samo o sopstvenoj dobiti. Ovaj zločin govori sve.“

Protesti ne prestaju. I ove nedelje okupile su se hiljade građana u Atini i Solunu tražeći ostavku vlade. Ali demonstracije nisu usmerene samo protiv sadašnje vlade, već i protiv prethodnih. Ljudi različitih političkih ubeđenja i starosti protestuju zajedno i jedinstveni su u mišljenju: politički sistem u celini odgovoran je za mrtve u Tempiju.

Solun, 8. marta 2023.
Solun, 8. marta 2023.Foto: Murad Sezer/REUTERS

Hronični nedostatak novaca i osoblja

Čini se da je ova tragedija bila zadnja kap u čaši. Za vladu konzervativnog premijera Kirijakosa Micotakisa taj bes građana samo nekoliko nedelja uoči parlamentarnih izbora, nije došao u pravom trenutku. Od velikih Micotakisovih obećanja o napretku i modernizaciji, s kojima je u leto 2019. osvojio vlast, nije ostalo ništa.

Ovih dana aplauze građana ne dobijaju političari, već sindikalci poput Todorisa Vardakisa. On je u privatizovanoj železničkoj firmi „Helenik trejn“ zadužen za servisiranje vozova i već godinama upozorava na probleme.

Vardakis pred demonstrantima govori o propustima koji, prema njegovoj oceni, pokazuju da za njegovog poslodavca na prvom mestu nije bezbednost, nego smanjenje troškova. U razgovoru za DW on kaže da njegovoj firmi hronično nedostaje i novca i osoblja. Svi su to znali, kaže, i ništa nisu preduzeli.

„Nije dovoljno da vlada reaguje samo sa ostavkom jednog ministra. Prvog dana premijer je prstom pokazivao na šefa železničke stanice i na njega svaljivao krivicu“, ljutito podseća Vardakis.

On naglašava da nijedna vladajuća stranka u zadnjih 20 godina ne može da bude oslobođena krivnje za 57 mrtvih iz Tempija. Osim toga, Vardakis upozorava i da su, što se tiče bezbednosti, zanemarene i druge vrste prevoza – autobusi, avioni i brodovi.

Todoris Vardakis: Mom poslodavcu, firmi „Helenik trejn“, na prvom mestu nije bezbednost, nego smanjenje troškova
Todoris Vardakis: Mom poslodavcu, firmi „Helenik trejn“, na prvom mestu nije bezbednost, nego smanjenje troškovaFoto: Florian Schmitz/DW

„Ne osećam se bezbedno“

Za mnoge ljude u Grčkoj ova železnička nesreća simbol je lošeg upravljanja i pogrešnih odluka političke elite, a brojni svakodnevni problemi zemlje u najboljem slučaju su doživeli samo kozmetičke promene. Loši putevi, prastari autobusi, preopterećene električne mreže: u Grčkoj ljudi sve te nedostatke većinom prihvataju sa ljutnjom i bez nade u to da će ih država otkloniti. No, železnička katastrofa iz Tempija trgla je zemlju iz kolektivne letargije.

„Više se ne osećam bezbedno u sopstvenoj zemlji“, kaže 20-godišnja studentkinja Aleksija Atanasiu iz Larise. U jednom videu koji kruži društvenim mrežama ona je pronašla reči koje su dirnule čitavu zemlju: „Svi smo mi krivi zato što uvek biramo iste ljude koji uništavaju zemlju. Oni me dovode do toga da mrzim sopstvenu zemlju.“

U intervjuu za DW Aleksija se pita: „Kako je moguće da su vlade ovu zemlju dovele u ovakvo stanje?“ Ipak, ona ističe da nije izgubila veru u demokratiju.

U Atini je tokom protesta došlo i do sukoba demonstranata i policije
U Atini je tokom protesta došlo i do sukoba demonstranata i policijeFoto: Alexandros Avramidis/REUTERS

Uticaj na parlamentarne izbore

Još uvek nije poznato kada se tačno ove godine održavaju izbori. Nakon što se najpre kao datum spominjao 9. april, sada je verovatnije da bi to moglo da bude 21. maja ili 2. juna. U prvim ispitivanjima javnog mnjenja nakon železničke nesreće, stranka premijera Micotakisa izgubila je tri odsto glasova i pala na ispod 30 procenata. Siriza sa Aleksisom Ciprasom na čelu od tog gubitka glasova vladajućih nije profitirala i ostala je na 25 odsto.

Volfgango Pisoli, politički savetnik za rizike i krizni menadžment, ocenjuje da je Micotakis izgubio poverenje građana. „Vlada je na početku pogrešno reagovala na ovu krizu tako što je kao uzrok nesreće navodila ljudsku grešku.“ Premijer sada, kaže, pokušava da spasi situaciju: „On se izvinio na društvenim mrežama i najavio istragu. Ali, nju će sprovesti komisija koju je sastavio ministar saobraćaja bez konsultacija sa opozicijom. Već smo tako nešto više puta videli, recimo kod skandala sa prisluškivanjem. I tu je krizni menadžment vlade bio loš.“

Pisoli procenjuje da će predstojeći izbori biti veliki izazov za Micotakisa: „On mora da smiri bes ljudi, bez da sebe previše ističe. Manevarski prostor mu je ekstremno ograničen.“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.