1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Godinu dana bez vlade

10. januar 2018.

Navršilo se godinu dana otkako je raspuštena vlada Severne Irske. Da li su mogući ponovni sukobi? Kakve to veze ima sa Bregzitom? Pet važnih pitanja i odgovora o trenutnoj situaciji u Severnoj Irskoj.

https://p.dw.com/p/2qbWb
Foto: Getty Images/AFP/P. Faith

Religija, jezik, državljanstvo i građanska prava – veliki je broj tema o kojima raspravljaju građani Severne Irske. Međutim, pokretač krize vlasti nisu bila ta pitanja, već program podrške obnovljivim energijama. Protestantska stranka Šin Fejn u tome je videla uzaludan trošak poreskog novca u iznosu od oko 500 miliona evra i zahtevala ostavku šefice vlade Arlene Foster iz katoličke Demokratske unionističke stranke (DUP). S obzirom na to da Foster to nije želela da uradi, ostavku je podneo njen zamenik Martin Mekginis, u međuvremenu preminuli šef Šin Fejna. I – vladajuća koalicija je raspuštena.

- pročitajte još: Irska granica: problemi i rešenja

Nakon ponovnih izbora u martu 2017, prošlo je nekoliko rokova za dogovor u vezi formiranje vlade, a britanski ministar za Severnu Irsku, Džejms Broukenšajer odlučio je pre svega da prenese neke odgovornosti regionalne vlasti na London. Uoči godišnjice raspuštanja vlade (9.1), Broukenšajer je objavio da podnosi svoju ostavku.

Kakve veze kriza vlade ima s konfliktom u Severnoj Irskoj?

Piter Dordžhegan, reporter iz Belfasta:

„Skoro 20 godina nakon potpisivanja tzv. Sporazuma iz Belfasta, severnoirskom politikom još uvek dominiraju na jednoj strani nacionalizam i unionizam na drugoj. Nacionalisti se tradicionalno osećaju kao irski građani i zalažu se za ponovno ujedinjenje sa Irskom, dok se unionisti s druge strane osećaju kao Britanci i žele da održe uniju sa Velikom Britanijom. Te dve sukobljene strane su u poslednjih skoro devet godina bile zajedno na vlasti.“

Postoji li veza između konflikta u Severnoj Irskoj i Bregzita?

Ričard Konor, urednik političke rubrike:

„Republika Irska pripada Evropskoj uniji, a Severna Irska, kao deo Velike Britanije, uskoro više ne. Ubuduće će preko tog zelenog ostrva biti povučena spoljna granica EU, što bi moglo da ima ogroman uticaj na čitav region. Međutim, granica između te dve teritorije nije uvek bila ovako otvorena kao što je danas: kada je 1969. u Severnoj Irskoj eskaliralo nasilje, tamo su raspoređene britanske trupe. One su kontrolisale da se oružje iz tajnih logora Republike Irske ne krijumčari u Severnu Irsku.“

Moglo bi da postane zaista skupo

Da li je kriza pretnja po mir u Severnoj Irskoj?

Džonatan Pauel, pregovarač iz Belfasta:

„Veliki nemiri se neće ponoviti, ali je moguće da dođe do narušavanja političkog dogovora koji je ranije postignut. To bi bilo katastrofalno. Ako su vam potrebni granični prelazi, onda su potrebni i granični službenici i oni bi mogli da budu na meti atentatora. Moglo bi da dođe do napada i više haosa. Činjenica je da nema više građanskog rata u Severnoj Irskoj, ali nasilja još uvek ima. Danas postoji čak i više zidova u Belfastu koji razdvajaju stanovništvo, nego u vreme kada je potpisan Sporazum iz Belfasta.“

- pročitajte još: Bregzit – računajmo sa najgorim

Šta znači uloga Severne Irske u Bregzitu za ostatak Ujedinjenog Kraljevstva?

Kristof Haselbach, urednik DW:

Ovoj napetoj situaciji ne doprinosi to što je Tereza Mej obećala Demokratskoj unionističkoj partiji dodatnih milijardu funti za Severnu Irsku u zamenu za podršku. To je inače novac koji taj slabo razvijeni region može veoma dobro iskoristiti. Sada se žale i političari u Škotskoj i Velsu, jer zašto bi Severna Irska bila ta koja će dobiti dodatnu podršku, a njihov region ne. Nikola Stardžon, škotska političarka i premijerka Škotske izjavila je: „Ovaj dogovor pokazuje samo da su Torijevci spremni na sve kako bi ostali na vlasti“.

Šta će se dešavati dalje?

Barbara Vezel, dopisnica DW iz Brisela:

Tek će se videti kako će ono što stoji u dogovoru uticati na region. Tereza Mej obećava da će očuvati i podržati specijalni status Severne Irske kao integralnog dela Velike Britanije – kako u ekonomskom, tako i u praktičnom smislu. Njoj to može da pođe za rukom jedino ako Ujedinjeno Kraljevstvo odluči da imitira postojeće propise EU, te da prava granica između dva dela teritorije uopšte ne bude neophodna. Ili, ukoliko Velika Britanija jednostavno ostane unutar carinske unije i unutrašnjeg tržišta EU. Međutim, to su samo puste želje za koje ne postoje nikakve garancije, jer je nemoguće da će se to svideti onima koji podržavaju tvrdi Bregzit.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android