1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Federalni sistem u Nemačkoj

10. mart 2006.

Bundestagu je dostavljen zakon o reformi federativnog uredjenja Nemačke.Jedno pitanje dovoljno je da bi postalo jasno kako nešto mora da se menja u Nemačkoj. Mnogi ljudi se pitaju kuda odlazi njihov novac, koji su tokovi različitih poreza, gde se oni slivaju u savez ili u savezne zemlje? Ove nedoumice preovladjuju i u nadležnostima izmedju savezne države i saveznih zemalja.

https://p.dw.com/p/B8Rh
Démonstracije mladih u Berlinu sa velikim "Gordijevim čvorom" povodom reforme federalnog uredjenja
Démonstracije mladih u Berlinu sa velikim "Gordijevim čvorom" povodom reforme federalnog uredjenjaFoto: picture-alliance/dpa

Suština je u sledćem: Savezne zemlje donose zakone. Na tome se zasniva ideja o federalizmu.
Princip federalizma je zasnovan i na istoriji: U oblasti današnje Nemačke stotinama godina su postojala vojvodstva i slobodni gradovi. Rasuti poput leopardove kože, težili su ujedinjenju. 1871 osnovan je «Nemački Rajh» - ali i u okviru njega su pojedine države imale manje suvereniteta. Ova različitost nekadašnjih terirtorija i danas se još ogleda u bogatom kulturnom pejsažu Nemačke. Nije samo tradicija, već su i konsekvence iz vremena Nacionalsocijalizma odigrale ulogu u Ustavnom uredjenju: Nije se smelo više nikada dogoditi da sva moć bude centralizovana u Berlinu i da savezne zemlje budu isključene iz kontrolnih mehanizama. Prvi predsednik Savezne Republike Nemačke Teodor Hojs je orijentaciju prema federalizmu obrazložio na Drugoj sednici Bundestaga 12. septembra 1949.

«Mi smo Savezna Republika. Mi imamo osnovni zakon o kojem se pregovara i mi ćemo i u njega uvrstiti problematiku odnosa pojedinih zemalja prema savezu. I još jedna lična reč: Mi ne želimo centralnu vlast u Nemačkoj. «

Medjutim postoje slučajevi, i oni su u medjuvremenu postali većinski u kojima Savezna država donosi zakone, objasnio je Martind Morlok, Profesor javnog prava na Univerzitetu u Diseldorfu.

«Postoji čitav niz okolnosti, poput spoljne politike; o kojima bi bilo besmisleno da savezne zemlje pojedinačno odlučuju. I zato je u prirodi stvari nadležna savezna država.

Takodje i odbrana zemlje, mnoga trgovinska i monegtarna pitanja ili javni saobraćaj potpadaju u ovu oblast.U drugim domenima savezne zemlje mogu donositi samo one zakone koji već nisu odredjeni pomenutim pravilima.

Kao reakciju na to da je sve manje stvari o kojima samostalno smeju da odlučuju savezne zemlje pokušavaju da utiču na donošenje zakona na saveznom nivou. Kontradiktornost je u tome što i kada su neposredno pogodjene zakonom, moraju glasati za njega, jer uzdržavanje sprečava njegovo donošenje. Broj zakona za koje je potrebana saglasnost saveznih zemalja poslednjih godina se povećao sa 40 na 60 procenata. Kao i uvek kada se radi o proceduri glasanja dolazi do demonstracija moći koje vode ka blokadi. Pre svega onda kada je u Bundestagu na vlasti druga politička većina nego u saveznim zemljama. Reforma federalnog sistema treba da ukine ovo preplitanje i igre oko moći i time državu učini sposobnijom za brzo odlučivanje. Takodje i u odnosu na EU Nemačka mora da nastupi kao celina, da bi Evropske zakone i pravila sprovela na području čitave države.

Dafne Antahopulos