1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropska vrludanja oko Zapadnog Balkana

21. april 2021.

EU nema jasnu strategiju za Zapadni Balkan, ocena je komentara u štampi na nemačkoj jeziku. Briselom kolaju papiri s idejom promjene granica, najavljuje se pomoć oko vakcinacije, a Crna Gora se prepušta Kini.

https://p.dw.com/p/3sKFN
Foto: Nedim Grabovica/XinHua/picture alliance

U tekstu s naslovom „Dobrosusedska pomoć kao narativ“ konzervativni list Frankfurter algemajne cajtung piše o akciji nabavke vakcina protiv korone za zemlje Zapadnog Balkana od strane Evropske unije. Austrija bi tu trebalo da preuzme ulogu koordinatora. Iz Beča je najavljeno da bi između početka maja i kraja avgusta zemljama tog regiona trebalo da bude isporučeno ukupno 651.000 doza vakcina Bajontek/Fajzer.

U tekstu se navode dva glavna motiva za angažman Austrije u toj akciji: „S jedne stane, tu postoji neposredan interes Austrije – ništa se nije postiglo ako je u zemlji vakcinacija odmakla, ali putnici i ljudi iz regiona koji rade u Austriji virus donesu sa sobom“.

-pročitajte još: Tagescajtung: U Sarajevu se ljudi sahranjuju kao na pokretnoj traci

To se posebno odnosi na Austriju, koja je ekonomskim i rodbinskim vezama usko isprepletena s regionom. Zbog toga, navodi se dalje, „nije slučajno što je baš Beč bio zamoljen da bude koordinator raspodele.“

Ali istovremeno se radi i o strateškom signalu Evropske unije: „Nećemo vas ostaviti na cedilu“, rekao je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg i dodao: „Potreban je jasan evropski imenitelj na Zapadnom Balkanu“.

U regionu je, naime, već rašireno uverenje da balkanske zemlje ne mogu da se pouzdaju u Evropsku uniju. „U tom smislu je delovao Aleksandar Vučić“, piše u tekstu, „koji se za pri nabavci vakcina obratio Rusiji i Kini. Ostale vlade u regionu oslonile su se na program Kovaks Svetske zdravstvene organizacije i na EU. Činjenica da je u međuvremenu Srbija jedna od vodećih zemalja u Evropi kada je reč o procentu vakcinisani, pa je čak besplatno vakcinisala i hiljade građana iz susednih zemalja, posebno iz Bosne i Hercegovine, ne doprinosi baš slabljenju Vučićeve rezervisanosti prema Evropskoj uniji“, piše frankfurtski list.

Vakcinacija na Beogradskom sajmu
Vakcinacija na Beogradskom sajmuFoto: Dragan Maksimovic/DW

Srbija: Uspjeh u vakcinaciji ignorisanjem demokratskih načela

I dok je većina zemalja Zapadnog Balkana s radošću primila na znanje vest o vakcinama koje će im stizati posredstvom EU, u Srbiji je najava dolaska 36.000 doza iz tog kontingenta primljena uglavnom s podsmehom. Razlog je velika količina različitih vakcina koje su ionako već u toj zemlji i visoka stopa vakcinacije stanovništva – navodno već oko 44 odsto.

U svom tekstu za berlinski Tagesšpigel Dragoslav Dedović, koji je i sam vakcinisan u Srbiji, objašnjava šta je tome razlog:

„Srbija je pre svega mala zemlja s oko sedam miliona stanovnika. Očigledne su prednosti manjih sistema u odnosu na veće. A ako se njima centralizovano upravlja iz jednog centra – te uz to s izuzetno niskim nivoom transparentnosti – to kratkoročno povećava njihovu efikasnost. U Beogradu nisu samo cene respiratora i vakcina državna tajna.“

-pročitajte još: Vakcine za sve: „Da li je Srbija raj?“

„Osim toga, demokratske procedure i standardi usporavaju proces donošenja odluka. S druge strane, ignorisanje pravnih i međunarodnih pravila igre ih ubrzava. Srbija je odbila da podrži sankcije EU protiv Moskve koje su uvedene 2014. zbog ruske aneksije Krima. A Beograd, mada zvanično kandidat za članstvo u EU, nije vezan odlukama Evropske agencije za lekove (EMA) prilikom odabira vakcina.“

Sve to je autoritarnom predsedniku Vučiću omogućilo da u pokeru oko vakcina izvuče dva aduta koja Briselu nisu bila na raspolaganju: Moskvu i Pekig, konstatuje u svom tekstu u „Tagesšigelu“ Dragoslav Dedović.

Srbija: vakcine i pravo na izbor

Slovenija budi duhove prošlosti

Švajcarski list Noje cirher cajtung u opširnom se tekstu bavi raspravama o mogućim mirnim promenama granica na Balkanu u kontekstu famoznog „non pejpera“ koji je navodnu u Brisel poslao slovenački premijer Janez Janša.

No, kako se u tekstu navodi, „ni gotovo nedelju dana nakon što je (dokument, prim.red.) objavljen, mnogo je više pitanja nego odgovora kada se radi o autorstvu, svrsi ili autentičnosti eksplozivnog teksta.“

-pročitajte još: O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu

U članku se tvrdi da je, uprkos demantima iz Ljubljane i Brisela verovatno da su slovenački premijer Janez Janša i predsednik Borut Pahor bili uključeni u razmišljanja o promenama granica. To je posebno zanimljivo s obzirom na to da će Slovenija u julu preuzeti predsedanje Savetu EU, a ona naglasak želi da stavi upravo na Balkan. Pritom švajcarski list naglašava da „Janša neguje bliske odnose s Viktorom Orbanom, koji ciljano širi svoj uticaj na Balkan, te sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem, čija bi zemlja od prekrajanja granica najviše profitirala.“

Prema mišljenju autora teksta u švajcarskom listu, takvi planovi, međutim, nemaju nikakve šanse za realizaciju. Mada mnoge zemlje, i iz regiona i van njega, na Zapadnom Balkanu imaju različite interese, ipak je „održavanje sadašnjeg stanja u interesu većine aktera“.

Ipak, kako se navodi, „uprkos svom radikalizmu i nerealnosti, taj ’non pejper’ se ne pojavljuje sasvim u vakuumu. Očigledno je da EU ne sledi neku uverljivu politiku proširenja i nema strateški pristup Zapadnom Balkanu. A logično je i da će bez evropske perspektive pre ili kasnije doći do renesanse etničkih projekata u regionu.“

Da li je Janša samo Orbanov poštar?
Da li je Janša samo Orbanov poštar?Foto: AFP/J. Makovec

Crna Gora u kineskoj dužničkoj klopci

Minhenski dnevni list Zidojče cajtung u svom se osvrtu bavi crnogorskim projektom izgradnje autoputa kreditom koji je u tu svrhu uzet od Kine. Radi se o sumi od gotovo milijardu američkih dolara. Ugovor s Kinezima 2014. potpisala je tadašnja Vlada Mila Đukanovića, mada je već u to vreme bilo jasno da se radi o infrastrukturnom projektu koji nema ekonomsko opravdannje.

Na nedavnim izborima Đukanovićeva stranka smenjena je s vlasti, ali sada na isplatu dospevaju prve rate kredita. Crna Gora se za pomoć pri refinansiranju duga obratila Evropskoj uniji, ali je iz Brisela brzo stigao negativan odgovor: „Mi nećemo da plaćamo dugove koje imate prema drugim državama.“

-pročitajte još: Dušan Reljić: „EU mora da podrži Crnu Goru“

Vlada u Podgorici sa svoje strane naglašava da se tu ne radi o moljakanju niti o tome da joj se nešto poklanja: „Na upit Zidojče cajtunga crnogorsko Ministarstvo finansija izrazilo je žaljenje zbog ’netačnih interpretacija’ u javnosti i naglasilo da se tu radi o ’nesrećnom nesporazumu’. Vlada Crne Gore nije tražila da EU preuzme i vrati dugove, namera je bila da se „s našim evropskim partnerima pregovara o mogućem refinansiranju strateških infrastrukturnih projekata, uključujući i autoput’,“ navodi Zidojče cajtung.

Autor teksta na kraju zaključuje: „Za Kinu se tu očigledno ne radi samo o velikom građevinskom projektu. Prema mišljenju trusta mozgova Evropski savet za spoljne odnose, Crna Gora je školski primjer zamki diplomatije koja se oslanja na dužničke klopke. Kada ta zemlja, ionako teško pogođena pandemijom, na leto bude morala da počne s vraćanjem duga, Kina bi mogla da iskoristi svoju poziciju moći i prisili Crnu Goru da joj prepusti kontrolu nad strateški važnom imovinom. Otuda je zamislivo da će luka Bar morati da bude preneta u vlasništvo Pekinga“, piše minhenski dnevni list Zidojče cajtung.

Priredio: Zoran Arbutina

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.