EU nezadovoljna situacijom u BiH
9. decembar 2008.Put zemalja Zapadnog Balkana u pravcu Evropske unije jeste put koji, prema zaključcima Saveta ministara, vodi ka stabilnosti, pomirenju i budućnosti regiona u celini.
Evropska unija je tako još jednom uputila snažnu podršku progresu svake od zemalja tog dela Balkana na putu evro-integracija. Podrška je stigla posle prvog dana sastanka šefova diplomatije EU-a, koji se održava 8. i 9. 12. 2008. u Briselu.
Zabrinutost zbog usporavanja reformi
„Kada je Balkan u pitanju, ponavljamo našu podršku njegovom napretku. Ovde se ne može govoriti o jednoj opštoj, globalnoj situaciji, već moramo da prihvatimo različitosti u situacijama svake od zemalja tog regiona, i da delujemo u skladu sa tim“, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner iznoseći zaključke prvog dana sastanka.
Savet ministara EU, na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji, gleda kao na kamen temeljac odnosa Bosne i Hercegovine i Unije. I dok se još jednom iz Brisela put BiH šalju signali podrške njenoj evropskoj perspektivi, Savet ministara izražava i svoju zabrinutost zbog, kako je navedeno „razvoja političke situacije, pojedinih jednostranih poteza i izjava, kao i zbog usporavanja reformi“.
Savet tako poziva bosanskohercegovačke političke lidere da „preuzmu svoj deo odgovornosti u ostvarivanju neophodnih reformi u zemlji“.
Podrška Miroslavu Lajčaku
„Bosna i Hercegovina ima jasno određenu evropsku perspektivu. Onog trenutka kad uspe da donese i primeni neke od ključnih reformi te kada napravi dalji progres, onda možemo govoriti o novim koracima u pravcu njene evro-integracije“, rekao je evropski komesar za proširenje Oli Ren.
Ren je dodao i da je važno da se zna da postoji širok konsenzus kada je evropska budućnost BiH u pitanju. Savet ministara još jednom je podvukao odlučnost Evropske unije da pojača svoje napore i preuzme odgovornost kada je u pitanju proces napretka i stabilnosti BiH.
Ministri su sa skupa u Briselu uputili i punu podršku radu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Miroslava Lajčaka. Zaključili su da su „potreba za zajedničkom vizijom budućnosti zemlje, primena vladavine prava, jačanje institucija i administrativnih kapaciteta, kao i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije najveći izazovi koji i dalje stoje pred Bosnom i Hercegovinom.“