1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Embargo i ograničenje cene ruske nafte stupili na snagu

5. decembar 2022.

Embargo na naftu i ograničenje cene ruske nafte stupili su na snagu u EU. Cilj ovih mera je da se izvrši pritisak na rusku ekonomiju. Ali, da li će moći da uzdrmaju Moskvu?

https://p.dw.com/p/4KUM4
Tatarstan, Ruska federacija
Tatarstan, Ruska federacijaFoto: Yegor Aleyev/TASS/dpa/picture alliance

Embargo na naftu i ograničenje cena nafte – dve sankcije protiv Rusije koje od danas stupaju na snagu u EU.  To znači da se ruska nafta, koja dolazi brodovima u Evropu, od sada ne može više istovarati u lukama EU. Nove mere trebalo da obezbede i da se nafta više ne prevozi evropskim brodovima - poput onih iz Grčke ili sa Kipra.

Istovremeno, utvrđena je gornja granica cena ruske nafte - 60 dolara po barelu. U slučaju da se nafta naplaćuje više od navedene cene, stupa na snagu pravilo o zabrani transporta ili zabrani sklapanja osiguranja za brodove. Više od 60 dolara po barelu EU i G7 neće plaćati Rusiji.

Kakva će biti reakcija Rusije?

Na međunarodnom planu, postojala je bojazan da bi embargo EU na naftu iz Rusije mogao dovesti do povećanja cena, jer je ponuda nafte sve manja. Ni ograničavanjem cena takva opasnost nije potpuno uklonjena.

„Sada sve zavisi od reakcije Rusije", kaže Jeromin Cetelmajer, šef ekonomskog trusta mozgova "Brojgel" u Briselu. "

Ako Rusija kontrira, suprotstavi se ovoj meri i smanji isporuke, doći će do povećanja cena nafte. Ako to ne uradi, cene će ostati iste ili će čak pasti." Za sada, međutim, niko sa sigurnošću ne zna kako će Rusija reagovati na ove mere, iako je Kremlj objavio da neće prihvatiti ograničenje cene. Međutim, zemlje OPEC-a očito ne polaze od pretpostavke da će na svetskom tržištu uskoro biti manje ruske nafte.

Rusija zavisna od prihoda od nafte

Istina je da ruska država i Putinov sistem zavise od prihoda ostvarenih u naftnom biznisu. Oni se koriste i za finansiranje rata protiv Ukrajine.

Prema navodima Međunarodne agencije za energiju, EU je u oktobru svaki dan uvozila 1,5 miliona barela sirove nafte i to je činjenica. Ako takve količine ne budu isporučivane u budućnosti, to će verovatno povećati pritisak na cene da odu na gore - ali samo ako Rusija smanji proizvodnju nafte, a istovremeno dođe do smanjenja ponude nafte na svetskom tržištu. No, uz gornju granicu od 60 dolara po barelu nafte nema razloga za strah od takvog scenarija, jer ova cena otprilike odgovara onoj po kojoj se trenutno realno trguje ruskom naftom.

Prošle sedmice je barel nafte u proseku koštao 65 dolara. No, da li će uspostavaljanje gornje granice cena nafte zaista naštetiti Rusiji? Neće, kaže ekonomista Cetelmajer i navodi da se to moglo postići samo s nižim limitom. Tako na to gledaju Poljska, baltičke države i Ukrajina. Da li će maksimalna cena po barelu nafte ostati 60 dolara nije sigurno. Na G7 u Briselu je rečeno da će se sada pomno pratiti razvoj događaja kako bi se brže reagovalo i prilagodilo novoj situaciji - ako to bude potrebno. Jer, globalnoj ekonomiji trenutno nisu potreba nagla povećanja cena nafte.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.