1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ekološki grad

4. novembar 2010.

Kako stvoriti ekološki grad? To je skupo, ali ne bi trebalo da bude preteško, pokazuje projekat pod nazivom „Grad inovacija Rur“ (Projekt Innovationscity Ruhr)…

https://p.dw.com/p/PyCA
Granonačelnik Hertena Uli Pecel, pored autobusa na vodonikFoto: DW

Pet komuna konkuriše za sanaciju celog grada, ili njegovog dela, sa 50 hiljada stanovnika uz pomoć najnovije tehnologije i tako prepolove emisiju ugljendioksida. Projekt je pokrenulo šezdesetak preduzeća iz područja Rura. Reč je o novoj tehnici, novim materijalima, ali i novom načinu finansiranja. Projekat bi trebalo da bude ostvaren u roku od deset godina, a ukupne investicije procenjuju se na dve i po milijarde evra.

Svako ima već sada da ponudi ponešto – tako između Hertena, Botropa i Gladbeka voze dva autobusa na vodonik. Na bivšem kopu Evald, gde se nekada vadio ugalj, izgrađen je moderan tehnološki centar u kome se eksperimentiše sa korišćenjem vodonika. I tako bi za desetak godina ulicama gradića trebalo da voze autobusi i automobili na vodonik.

U Botropu su došli na ideju da vrućom šljakom, koja stiže zajedno sa ugljem iz dubine od hiljadu metara, greju zgrade. Jozef Robert kaže: „Dnevno se odlagalište puni sa 15 hiljada kubnih metara vrućeg kamenja i šljake i uz pomoć pretvarača ta se toplota koristi za grejanje“.

Velike firme snose deo troškova

Zna se i šta će biti kada prestane vađenje uglja – tada će na 64 hektara, koliko zauzima odlagalište, biti postavljena solarna postrojenja. O finansiranju projekta gradonačelnik Hertena Uli Pecel kaže: „Velike firme koje su pokrenule projekat snosiće deo troškova. Biće tu i privatnih investitora, zatim obezbediće se javna sredstva, subvencije“.

Projekat podrazumeva i promenu načina života, stanovanja, pa i kupovine. U Milhajmu na Ruru tako je napravljena nova samoposluga u skladu sa novom koncepcijom – solarne ćelije na krovu, nekoliko vetrenjača za proizvodnju struje, geotermalna energija za grejanje koje se pojačava korišćenjem toplote koju emituju rashladni uređaji. Međutim, nije uvek potrebna visoka tehnologija – tako se energija štedi jednostavno postavljanjem staklenih vrata na rashladne uređaje, kaže Juta Majster.

„Tako se sprečava rashlađivanje okolnog prostora i time veća potrošnja energije. Kupac sada mora da otvori vrata da bi uzeo robu, ali bar može mirno da razmisli šta će uzeti. I tako je smanjena potrošnja struje“.

Autori: Matilda Jordanova / Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković