Ekološki grad
4. novembar 2010.Pet komuna konkuriše za sanaciju celog grada, ili njegovog dela, sa 50 hiljada stanovnika uz pomoć najnovije tehnologije i tako prepolove emisiju ugljendioksida. Projekt je pokrenulo šezdesetak preduzeća iz područja Rura. Reč je o novoj tehnici, novim materijalima, ali i novom načinu finansiranja. Projekat bi trebalo da bude ostvaren u roku od deset godina, a ukupne investicije procenjuju se na dve i po milijarde evra.
Svako ima već sada da ponudi ponešto – tako između Hertena, Botropa i Gladbeka voze dva autobusa na vodonik. Na bivšem kopu Evald, gde se nekada vadio ugalj, izgrađen je moderan tehnološki centar u kome se eksperimentiše sa korišćenjem vodonika. I tako bi za desetak godina ulicama gradića trebalo da voze autobusi i automobili na vodonik.
U Botropu su došli na ideju da vrućom šljakom, koja stiže zajedno sa ugljem iz dubine od hiljadu metara, greju zgrade. Jozef Robert kaže: „Dnevno se odlagalište puni sa 15 hiljada kubnih metara vrućeg kamenja i šljake i uz pomoć pretvarača ta se toplota koristi za grejanje“.
Velike firme snose deo troškova
Zna se i šta će biti kada prestane vađenje uglja – tada će na 64 hektara, koliko zauzima odlagalište, biti postavljena solarna postrojenja. O finansiranju projekta gradonačelnik Hertena Uli Pecel kaže: „Velike firme koje su pokrenule projekat snosiće deo troškova. Biće tu i privatnih investitora, zatim obezbediće se javna sredstva, subvencije“.
Projekat podrazumeva i promenu načina života, stanovanja, pa i kupovine. U Milhajmu na Ruru tako je napravljena nova samoposluga u skladu sa novom koncepcijom – solarne ćelije na krovu, nekoliko vetrenjača za proizvodnju struje, geotermalna energija za grejanje koje se pojačava korišćenjem toplote koju emituju rashladni uređaji. Međutim, nije uvek potrebna visoka tehnologija – tako se energija štedi jednostavno postavljanjem staklenih vrata na rashladne uređaje, kaže Juta Majster.
„Tako se sprečava rashlađivanje okolnog prostora i time veća potrošnja energije. Kupac sada mora da otvori vrata da bi uzeo robu, ali bar može mirno da razmisli šta će uzeti. I tako je smanjena potrošnja struje“.
Autori: Matilda Jordanova / Nenad Briski
Odgovorni urednik: Ivan Đerković