1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Druga šansa za drugačijeg Ciprasa

Nemanja Rujević22. septembar 2015.

„Realnost Grčke i danas ima potencijal tragedije. Ishod izbora je nacionalni odgovor i izraz osećanja. Evropska rešenja, međutim, nisu ni na vidiku“, piše nemačka štampa nakon ubedljive pobede Sirize i Aleksisa Ciprasa.

https://p.dw.com/p/1GaH8
Griechenland Athen Alexis Tsipras wird vereidigt
Foto: Reuters/A. Konstantinidis

Aleksis Cipras je ponovo premijer Grčke nakon izborne pobede mnogo ubedljivije od one koju su proricali analitičarski žreci. Tome se čudi i konzervativni nemački dnevnik Velt koji piše da je Cipras „uradio sve što političar zapravo ne bi smeo da radi ako želi da zadrži premijersku funkciju“. „Grčki premijer je svojim biračima u januaru obećao maltene raj na Zemlji, a zatim iz ugla birača gotovo sve uradio baš suprotno. Grci su mu dali glas da bi izbacio Trojku iz zemlje, prekinuo diktat štednje i izveo narod iz bede. Ništa od toga mu nije uspelo. Još je gore: Trojka je prerasla u Kvadrigu, Grci moraju još više da štede a novca jedno vreme nije bilo ni na bankomatima. Zbunjujuće u celoj priči je što Heleni ništa od toga nisu svom premijeru uzeli za zlo iako je jasno da je on odgovoran. […] Novi mandat za Ciprasa dozvoljava samo jedan zaključak: Izborno telo želi da bude obmanjeno, inače ne bi izdržalo realne razmere katastrofe.“

Levičarski Tagescajtung piše da je Cipras još jednom potvrdio ono u šta niko nije ni sumnjao – da ima mnogo dara za predizborne kampanje. „Sada se otarasio navodnih radikalnih marksista (zbog čega će ubuduće imati jači pritisak sa ulice), a sa zajmodavcima je dogovorio sporazum o štednji. Njegove bolne odredbe moći će da sprovede do kraja samo ako ih socijalno amortizuje i pravedno raspodeli terete krize: ako dobrostojeći i crkva daju svoj doprinos, ako političari svoju decu i nećake više ne guraju na političke funkcije. Važno je još da Grčka ponovo otkrije strast za Evropom – to je moguće i sa levičarskim narativom o kojem treba debatovati. Evropska orijentacija ne sme postati žrtveni jarac krize u zemlji koja je već predugo patila u osami južnog Balkana.“

Ugledni Frankfurter algemajne cajtung komentariše govor Ciprasa nakon izborne pobede: „Naravno, Cipras je ugradio neke populističke tirade u govor, ali to se ne može porediti sa ranijim izjavama. Neki pasusi zvučali su kao da ih je pisala ista osoba koja piše govore Angeli Merkel, nakon dve čašice uza. Uz nešto mediteranskih bordura bio je to govor u stilu možemo-mi-to, uz mrvu čerčilovštine: Ova pobeda pripada narodu koji sanja o boljoj budućnosti koju ćemo i dostići napornim radom, rekao je Cipras. Ili ovo: Rast neće doći magijom već napornim radom, izdržljivošću i borbom.“

Tiražni tabloid Bild već zasigurno zna kako će Cipras „opet“ prevariti Evropu. List piše da je lider Sirize već pojedine mere štednje – recimo kod penzija i subvencija poljoprivrednicima – nazvao nefer merama i zaključuje: „On će sprovesti samo deo dogovorenog programa reformi.“ Dalje Bild piše da će Cipras progurati reforme kroz parlament, ali se onda pobrinuti da ministarstva ne sprovode dogovoreno. Takođe, list špekuliše da će grčki premijer zbog ogromnog priliva izbeglica tražiti olakšanje dugova.

Nakon ubedljive pobede Sirize jasno je da novi-stari premijer Aleksis Cipras nije čudo za tri dana, piše Berliner cajtung. No list primećuje da tema grčke krize danas malo koga u Briselu uzbuđuje kao što je bio slučaj pre nekoliko meseci. „Predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc pomalo je zabrinut što desničarska partija Nezavisni Grci ponovo učestvuje u vladi, ali ipak najveće brige Evropljana nisu više usmerene ka Grčkoj. Zbog dolaska sve više izbeglica shvatanje grčke krize svelo se manje-više na nekoliko budžetskih finesa. Pri tome realnost Grčke i danas ima potencijal tragedije. Ishod izbora je nacionalni odgovor i izraz osećanja. Evropska rešenja, međutim, nisu ni na vidiku.“

Minhenski Zidojče cajtung fokusira još jedno važno pitanje – skoro polovina Grka se nije pojavila na biralištima. „Grčka je duboko podeljena na birače i apstinente. Tek je svaki drugi građanin s pravom glasa iskoristio to svoje pravo što je negativni rekord u kolevci demokratije. To bi trebalo da upali crvene lampice kod svih koji se u Evropi bave krizom. Jer ne samo da u Grčkoj ponovo treba graditi državu, već i poverenje u demokratiju.“