1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Dragi Viktor“, pionir bodljikavih žica

5. jul 2018.

Mađarski premijer Viktor Orban u četvrtak boravi u Berlinu gde će se sastati sa kancelarkom Angelom Merkel. Poseta dolazi u trenutku kada je Orbanova ideja ograđivanja Evrope od izbeglica izgleda definitivno pobedila.

https://p.dw.com/p/30rBi
Foto: Reuters/A. Schmidt

Viktor Orban voli krupne reči, a ne voli izbeglice u Evropi. Njegova patetična izjava iz jeseni 2015, kada su se stotine hiljada izbeglica kretale Balkanskom rutom, ostaće kao primer: „Neodgovoran je svaki evropski političar koji došljacima daje nadu u bolji život i ohrabruje ih da ostave sve i stave svoj život na kocku kako bi krenuli ka Evropi. Ako se Evropa ne vrati razumu, biće poražena u sudbonosnoj borbi.“

Orban (55) je tako, kao prvi evropski lider, otpočeo gradnju bodljikave ograde na granici, onoj ka Srbiji. U njegovom čitanju je to značilo da čak i ako su drugi „nerazumni“, on je „razuman“ i neće primati migrante u Mađarsku. Tada su za njega čuli ljudi širom Evrope i upamtili ga kao tvrdolinijaša izbegličke politike.

Za njegove zemljake ovi potezi nisu bili iznenađujući. Orban, suosnivač i predsednik partije Fides, vlada zemljom kao premijer od 2010. godine. Bio je na istoj funkciji i od 1998. do 2002. Poslednjih godina je restriktivni kurs po pitanju migracije postao njegov zaštitni znak. Na početku političke karijere važio je za liberala, a danas upozorava da je migracija „Trojanski konj za terorizam“, opasnost za etničku srž Mađarske, zlo zvano „mešanje naroda“.

„Dragi Viktore“

Danas je samo konsekventno kada se Orban buni protiv predloga iz Brisela da se izbeglice solidarno raspoređuju po zemljama EU. Do sada je zaključeno da Mađarska treba da primi svega 1.300 ljudi – ali odbija da primi jednog jedinog. Orbana ni za pedalj ne može da pomeri čak ni postupak protiv Budimpešte koji je Evropska komisija inicirala.

Takva politika u Mađarskoj poslednjih godina garantuje uspeh. Na parlamentarnim izborima početkom aprila je Fides, u koaliciji sa malenom Hrišćansko-demokratskom narodnom partijom, tesno odbranio dvotrećinsku većinu.

Grenze Ungarn - Serbien - Flüchtlinge
Proleće 2015, mađarsko-srpska granicaFoto: picture-alliance/dpa/S. Ujvari

Orban je postao nešto poput konzervativnog pionira izbegličke krize. Njegova razmišljanja nailaze na podršku i u Nemačkoj, posebno u redovima bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) čiji je redovan gost. Šef CSU i ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer mu se javno obraća sa „dragi Viktore“. Orban je na svoj način uzvratio kompliment nazvavši odnos sa CSU „jedinstvenim bratstvom po oružju“.

Cela Evropa sledi primer

Viktor Orban je izgurao izbeglice na vrh svoje agende premda brojke govore drugim jezikom: u tranzitnoj zoni na granici sa Srbijom je svega nekoliko stotina ljudi. Cele prošle godine je 3.350 došljaka tražilo azil u Mađarskoj, a oko 1.000 je dobilo privremenu subsidijarnu zaštitu. Pravih priznatih azilanata je odobreno svega stotinak – oni ostaju mesec dana u izbegličkim domovima, a posle moraju sami da se snađu.

Ukupno je u Mađarskoj šest izbeglica na 10.000 građana. Poređenja radi, u Nemačkoj ih je 117 na 10.000 stanovnika.

Horst Seehofer und Viktor Orban
Dobro se razumeju: Horst Zehofer i Viktor OrbanFoto: picture-alliance/dpa/P. Kneffel

U međuvremenu su Orbanov primer sledili širom Evrope. Granične ograde i vojska na granicama, milijarde Turskoj kako bi zaustavila izbeglice, spasilački brodovi kojima Italija i Malta odbijaju pristup lukama, tranzitni centri koje su dogovorili Demohrišćani u Nemačkoj…

Možda će Orban pri susretu sa kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu osećati pobedu. On je pre svega u njenim ranijim odlukama video prizivanje problema u Evropu. Na jednoj konferenciji za štampu u Briselu je prošle godine rekao: „Problem nije evropski, problem je nemački.“

Taktika koja dobija se ne menja: krupne reči i protiv izbeglica.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android