1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dijaspora je birala predsednicu, ali pobedio je Milanović

6. januar 2020.

Hrvatska želi promene: novi predsednik je Zoran Milanović. On obećava da će da „sluša, misli i podstiče dijalog različitih“. A premijer Andrej Plenković da će to biti „tvrda kohabitacija u skladu s Ustavom“.

https://p.dw.com/p/3VkSi
Foto: Reuters/M. Djurica

U trenutku zatvaranja birališta, sve je bilo jasno: Kolinda Grabar-Kitarović, aktuelna predsednica i kandidatkinja HDZ, svoje mesto na Pantovčaku, prepustiti Zoranu Milanoviću, nekadašnjem premijeru i kandidatu socijaldemokrata. To su pokazale izlazne ankete dajući znatnu prednost od sedam odsto izazivaču. Značajnu prednost potvrdilo je i brojanje glasova kojih je, dva-tri sata nakon zatvaranja birališta, prebrojano 99,85 odsto.

Milanović je osvojio više od 1.034.00 glasova (52,7%), dok je Grabar-Kitarović dobila poverenje nešto više od 928.000 građana (47,3%). Razlika između dvoje kandidata veća je od 100.000 glasova. Da podsetimo, Grabar-Kitarović je pre pet godina porazila kandidata SDP Ivu Josipovića s prednošću od 32.509 glasova. Drugi krug predsedničkih izbora obeležila je i veća izlaznost u odnosu na prvi krug, pa je na birališta izašlo više od dva miliona birača.

„Hvala mojoj protivkandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović“, rekao je Milanović u pobedničkom govoru oštro zaustavljajući one koji su želeli da izvižde predsednicu u odlasku. „Hrvatski građani izabrali su me za predsednika hrvatske republike, naše republike, svih građana, Hrvata i onih koji to nisu. I srećan sam zbog toga“, reči su budućeg stanovnika Pantovčaka koji, prema sopstvenim rečima, građanima neće nuditi dirljive priče o zajedništvu, već će da sluša, misli i podstiče dijalog različitih.

-pročitajte još: Izbori neće bitno promeniti odnos prema Srbiji i BiH

Sudar vizija Hrvatske

I tokom izborne kampanje Milanović je obećavao „normalnu državu“, društvo koje ima pravo na mir i sreću, poručivao je da je rat završio. S druge strane, Grabar-Kitarović nudila je domovinski patos, pozivala na zajedništvo iz Domovinskog rata, gotovo svakodnevno nudila niz gafova, omogućavajući liberalnim medijima da joj se rugaju. U direktnom televizijskom prenosu pokazala je da ne razume način na koji se puni državni budžet predstavljajući javnosti maštoviti poreskni perpetuum mobile. Milanović je, s druge strane, kandidatkinji pristupao patronizirajuće, s dozom seksizma, umanjujući njena postignuća i zavidnu međunarodnu karijeru.

„Stavljala sam naglasak na Domovinski rat kao osnov moderne Hrvatske, na branitelje koji su najzaslužniji za našu slobodu, na njihove porodice, svih poginulih, preminulih, nestalih branitelja i civila, i ja večeras ne nameravam da uzvraćam niskim udarcima. Ali ovo je hrvatska država, krvlju branjena, krvlju nošena i ljubavlju nošena, i neka tako i ostane“, rekla je Grabar-Kitarović nakon što je čestitala Milanoviću.

Kolinda Grabar-Kitarović nakon poraza na predsedničkim izborima
Kolinda Grabar-Kitarović nakon poraza na predsedničkim izborimaFoto: AFP

Same kampanje su po svojoj organizaciji takođe bile inverzne. U nastupima jak Milanović koristio je SDP i slabog stranačkog predsednika Davora Bernardića kao legitimaciju za izlazak na izbore. Istovremeno, šef HDZ i premijer Andrej Plenković zapravo je vodio kampanju svoje kandidatkinje čiji su nastupi ponekad bili na ivici razumljivosti i objašnjivosti, a analitičari su ih diskretno nazivali gubljenjem kontrole uživo.

„Dijaspora“ nije želela promene

Rezultate poraza kandidatkinje HDZ trebalo bi možda tražiti i u refleksu građana na slike opšte mobilizacije birača HDZ u susednoj Bosni i Hercegovini koje su mediji izdašno prenosili od samog izbornog jutra. Bes prema onima koji glasaju, ali ne žive u Hrvatskoj bio je gotovo opipljiv.

Očekivano, Grabar-Kitarović je na kraju bila izbor hrvatskih građana u inostranstvu kojih je glasalo oko 51.000. U BiH glasalo je 35.545 birača, a čak 92,3 odsto važećih glasova bilo je za Grabar-Kitarović. I 88 procenata glasača u Nemačkoj dalo je poverenje kandidatkinji HDZ uz 8.041 važeći listić. Glasači u Srbiji podelili su se u podjednake grupe, 429 ih je želelo predsjednicu, a 417 predsednika.

Slede turbulencije u HDZ

Ti rezultati označili su i zvanični početak nove frakcijske borbe unutar HDZ. Generalni sekretar stranke i predsednik Sabora Gordan Jandroković, kojeg javnost doživljava kao stranački semafor, onog koji se prvi javno odriče onih koji su na listi za otpis, znakovito je kritikovao kampanju za koju kaže da je bila previše desna, „desnija“ od politike koju vodi HDZ.

-pročitajte još: Uzbudljiva godina za Hrvatsku

Trebalo bi znati da je ključna osoba drugog kruga kampanje Milijan Brkić, lider desnog krila stranke koji nije sklon Plenkoviću. Njegov glavni zadatak bila je mobilizacija birača u BiH. I saborski poslanik HDZ, bivši ministar spoljnih poslova i pretendent na mesto šefa stranke Miro Kovač, jasno je rekao da je Grabar-Kitarović žrtva Plenkovićeve politike. Ona, pak, uprkos nagađanjima da je već našla nov angažman u inostranstvu, poručuje da će ostati u Hrvatskoj. Za sada nema naznaka da će zauzeti neku važnu ulogu unutar stranačke hijerarhije.

„Biće to tvrda kohabitacija u skladu sa Ustavom i zakonom. Imamo mi dugu istoriju odnosa, a ovu najnoviju, koju je on svojim izjavama začinio onako kako ja nisam ni 2016 – videćemo i razgovaraćemo i dalje“, rekao je pred novinarima o budućoj suradnji s Milanovićem premijer Andrej Plenković. Premijera, pak, da podsetimo još jednom, sredinom godine očekuju unutarstranački izbori. „Kogod želi da se kandiduje, neka se kandiduje. Mi smo u ove tri i po godine uradili veoma puno. To ćemo nastaviti i dalje. A naši članovi će odlučiti ko će stranku da vodi dalje“, zaključio je Plenković.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android