1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dalje produbljivanje krize u BiH

18. februar 2020.

U Skupštini Republike Srpske u Banjaluci usvojeni su zaključci koji se odnose na „antidejtonsko delovanje Ustavnog suda BiH“ i traži povratak na „izvorni Dejton“. Blokada institucija na državnom nivou već je počela…

https://p.dw.com/p/3XvLE
Foto: DW/D.Maksimovic

U osam zaključaka koje je parlament Republike Srpske sinoć (17.2.) usvojio, obavezuju se, pored ostalog, predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine da predlože zakon o prestanku mandata stranim sudijama i zadužuje Vlada RS da nastavi ranije pregovore s Vladom Federacije BIH s ciljem definisanja entitetske linije. Takođe, pozivaju se predstavnici RS da obustave donošenje bilo kakvih odluka do usvajanja pomenutog zakona, te da se o svemu informiše Narodna skupština u roku od dva meseca.

„Za 60 dana se vidimo. Verujem da ću biti uvereniji kada vam se budem tada obraćao i da ću biti bliže onom što sam na početku rekao – goodbye BiH, welcome RS-exit“, rekao je predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik na posebnoj sednici parlamenta.

-pročitajte još: Ničija zemlja

Kritike opozicije

Iako je opozicija na kraju podržala zaključke, njihovi poslanici nisu propustili priliku da verbalno napadnu vlast zbog ranijih odluka Narodne skupštine RS, a koje nisu poštovane u Sarajevu. Jedna od njih je slanje Godišnjeg nacionalnog plana za NATO (ANP) u Brisel, iako je skupština odbacila bilo kakvu mogućnost u vezi s tim. Takođe, gotovo svi opozicioni poslanici smatraju da nije vreme za bilo kakav oblik secesije.

„Mogli bismo da nagrabusimo. Imate li imalo razuma vi koji predlažete ovo i koji pričate o referendumu i samostalnosti? Hoće Ii biti samostalna istočna i zapadna RS? Da li ste vi priznali granicu u Brčkom gde je presečena RS? Mi nemamo ničiju podršku u svetu. Mi bi trebalo da branimo Dejton kao svetinju, a ne da srljamo u propast. Dajete povod strancima da raspakuju Dejton, da daju Dejton 2, da nas iskasape“, rekao je nezavisni poslanik Nebojša Vukanović, navodeći da se granice ne mogu menjati bez rata i krvi, a da nikom više nije do stradanja.

I šef poslaničke grupe opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak ne misli da je ovo trenutak za referendum. „Ako može goodbye BiH bez mobilizacije, plača majki i dece – ja sam za. Znaju li oni koji su ovo započeli kako će se to završiti? Nisam siguran“, rekao je Crnadak.

Poslanicima se obratio i Mirko Šarović, predsednik Srpske demokratske stranke (SDS). On je imao pomirljive tonove, rekavši da se oko ovakvih krupnih pitanja mora pokazati zajedništvo. A za referendum, kaže, još nije vreme: „Nije pametno da danas pričamo o referendumima, secesiji ili o NATO. Za te stvari verovatno ima vremena. Pričaćemo o tome kad dođe vreme. Nemojte da mislite da kod mene ili poslanika opozicije ima straha. Ali ima briga. Kada izgovaramo tako krupne reči, moramo to da imamo na umu. To može da donese mnogo briga svima nama“, rekao Šarović navodeći da SDS staje iza zaključaka Skupštine RS, ali da se pitanje Ustavnog suda mora rešiti.

Dodik: Stradaću sam ako treba

Reagujući na stavove poslanika opozicije koji su se najviše bazirali na osudu aktuelne vlasti u RS i, kako su rekli, nedoslednje politike koju su do sada vodili, Dodik je rekao da RS više nije spremna da gubi dostojanstvo, imovinu niti bilo šta drugo i da će zbog toga, ako treba, lično politički da strada.

„Neki ljudi su se odlučili na ovo, da vrše opstrukciju. I mi bi trebalo, zato što je po nekima iz opozicije Milorad Dodik lud, da sada idemo u neku novu aferu o Miloradu Dodiku. A ja sebe ne smatram ludim, ni da imam ludačke ideje, već ideje koje brane srpski narod. Ja neću da budem grobar. Radije ću sam politički da stradam, ali neću da budem grobar ove republike i ovog naroda. Onaj ko hoće, neka to radi“, rekao je Dodik.

Informaciju o antidejtonskom delovanju Ustavnog suda BiH uputila je predsednica RS Željka Cvijanović koja je rekla da se odlukom Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištvu osporava njegov kredibilitet i da se narušava dejtonska struktura BiH u odnosu 49:51 odsto.

S druge strane, poslanik koalicije Zajedno za BiH, Edin Ramić kaže da su tvrdnje koje se baziraju na ovoj tezi, neutemeljene: „Najgluplja stvar koju mi čujemo ovih dana jeste taj odnos 49:51 odsto teritorije BiH. Nađite mi u Ustavu BiH gde piše taj odnos. Ne postoji. S druge strane, da li je u tih 49 odsto i moja kuća i moje zemljište, vaša kuća i vaše zemljište? Jedna je stvar nešto što je administrativna celina, a druga je stvar nešto što je vlasništvo. Nemojte da javnost zamajavamo bez potrebe, za neku dnevnu politiku“, rekao je Ramić.

Blokada zbog tri stranca

A ta „dnevna politika“ mogla bi po svemu sudeći da potraje malo duže. Blokada institucija na državnom nivou već je počela: iako su zvaničnici RS stava da se ne radi o blokadi, već samo o sprečavanju donošenja bilo kakvih odluka, što u praksi nije ništa drugo nego blokada.

Povod za krizu je osporavanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS od strane Ustavnog suda BiH, kojim poljoprivredno zemljište, koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo Republike Srpske.

Odluku je doneo Ustavni sud BiH u kojem sede po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, koje biraju entitetski parlamenti, te troje stranih sudija koje imenuje Evropski sud za ljudska prava. Predloženim zaključcima parlamenta traži se upravo i donošenje zakona o prestanku važenja mandata stranim sudijama, jer u RS smatraju da strane sudije, zajedno sa dva Bošnjaka, donose odluke koje su direktno uperene protiv srpskog naroda i Republike Srpske.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android