Crna Gora: politička kriza bez kraja | Evropa | DW | 10.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Crna Gora

Crna Gora: politička kriza bez kraja

Politička kriza u Crnoj Gori se nastavlja i nakon promene vlasti posle tri decenije. Ponovo se protestuje na ulicama, putevi drže u blokadi, a u javnosti dominira zapaljiva retorika. Samo su uloge promenjene.

Situacija u Crnoj Gori ponovo je usijana zbog protesta protiv Vladinih planova da izmijeni propise koji se tiču državljanstva i biračkog spiska.

Nova vlast tvrdi da samo ispravlja nepravde bivše vlasti prema građanima koji nisu mogli dobiti crnogorsko državljanstvo jer su bili politički nepodobni.

Takođe, žele da konačno srede birački spisak, koji je već godinama na meti kritika, i iz njega izbrišu crnogorske državljane koji decenijama trajno žive u drugim zemljama dok oni na privremenom radu zadržavaju pravo glasa.

Opozicija, s druge strane, poručuje da se radi o nastavku posrbljavanja Crne Gore jer bi liberalizacijom državljanstva, kako tvrde, crnogorski pasoš ubrzo dobilo na desetine hiljada ljudi porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije dok bi biračko pravo izgubili brojni crnogorski iseljenici.

Podgorica, april 2021.

Podgorica, april 2021.

Zato su u više gradova proteklih dana njihove pristalice i drugi nezadovoljni građani izašli na ulice i blokirali puteve a najavili su blokade i narednih dana i moguću radikalizaciju dok je već zabilježeno i više incidenata.

Politička manipulacija ili etnički inženjering?

Vlada planira da izmijeni Odluku o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva po kojoj bi se osim neprekidnog trajnog boravka u Crnoj Gori, kao jedan od osam uslova za dobijanje državljanstva, računao i privremeni boravak kao zakonit.

Za političkog analitičara i pravnika Borisa Marića ovo je samo jedno tehničko pitanje koje ne može dovesti ni do kakvih bitnih promjena i tvrdi da je drama oko državljanstva iskonstruisana od strane opozicije u političke svrhe.

„Ovo nije nikakva izmjena Zakona o državljanstvu. Ovo je samo tehnička izmjena jedne odluke kako bi se ona uskladila sa zakonom. Ta odluka se primjenjivala selektivno. Tako je nekome trebalo 10 a nekome i 15 godina neprekidnog boravka u Crnoj Gori, iako to ne piše u zakonu, da bi stekao samo jedan od 8 neophodnih uslova da aplicira za crnogorsko državljanstvo. Takvih nedoumica prošle godine, po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, bilo je samo 17, tako da se ne radi o broju koji bi mogao da utiče na izbore ili promjenu etničke strukure", kaže Marić za DW.

Podgorica, april 2021.

Podgorica, april 2021.

Za opozicionu Socijaldemokratsku partiju (SDP) nema dileme – ovo su potezi čija je krajnja namjera promjena strukture stanovništa odnosno etnički inženjering kako bi u Crnoj Gori bilo više Srba a Crnogorci postali manjina u sopstvenoj državi.

„Sam premijer Zdravko Krivokapić je jasno poručio da želi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu i uvođenje dvojnog državljanstva a ovo je samo prvi korak u tom smjeru. Ne sporim da je bilo nekih problema u primjeni dosadašnje odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva i da su neki ljudi možda zakinuti ali najviše zbog neprofesionalnog rada administracije ili sudova. Međutim, oni sada žele zakon dodatno liberalizovati i time promijeniti strukturu stanovništva i sami karakter crnogorske države", tvrdi za DW generalni sekretar SDP Ivan Vujović.

Marić tvrdi da se izmjenom ove odluke konkretno olakšava put do državljanstva za najviše do 500 ljudi i da se radi uglavnom o bračnim drugovima crnogorskih državljana, koji dolaze iz drugih zemalja.

„Od nezavisnosti 2006. do danas Crna Gora je dodijelila 30 hiljada državljanstava i to nije uradila ova vlast nego bivša, koja sada protestuje. To je dramatična brojka za malu zemlju kao što je Crna Gora. Dakle, ovdje se radi o jednoj klasičnoj zamjeni teza i političkoj manipulaciji", poručuje Marić.

Vujović se ne slaže i tvrdi da bi se na ovaj način olakšava put do državljanstva hiljadama ljudi.

„MUP je sam saopštio da je u Crnoj Gori 62 hiljade stranaca sa stalnim i privremenim boravkom. Moraju izaći sa konkretnim podacima na koliko bi se ljudi odnosila izmjene ove odluke a ako neće oni, mi ćemo sve analizirati i izaći sa konkretnim ciframa", kaže Vujović.

Put Nikšić - Podgorica, april 2021.

Put Nikšić - Podgorica, april 2021.

Marić, pak, dodaje da sve i da te hiljade ljudi i ispune uslove iz sporne odluke svakako se moraju odreći svog dosadašnjeg državljanstva jer Crna Gora ne dozvoljava dvojno. Međutim, Vujović kaže da praksa pokazuje da su baš tu moguće brojne zloupotrebe i kršenja zakona.

„Neko ko ima srpsko državljanstvo a želi crnogorsko, može se odreći srpskog, dobiti državljanstvo Crne Gore i onda sjutradan opet poći u Srbiju i ponovo aplicirati za njihov pasoš jer poznato je da Srbija daje državljanstvo svima koji se nacionalno izjasne kao Srbi. Pošto nemamo potpisan sporazum sa Srbijom, nema ni razmjene podataka o svojim državljanima. Takvu igru nećemo dozvoliti", poručuje Vujović dok Marić smatra da se ništa radikalno neće promijeniti.

„Svi koji sada glasaju na izborima glasaće i dalje. Broj novoupisanih birača na osnovu punoljetstva ili sticanja državljanstva će biti na nivou onoga što je bilo do sada", jasan je Marić.

Moraće se pregovarati?

On kaže i da je priča oko izmjena Zakona o registru prebivališta komplikovanija.

„Neki ljudi porijeklom iz Crne Gore vezali su sudbine za druge države, imaju tamo trajno prebivalište, dobili su tamo državljanstvo i glasaju u tim državama. To su ljudi koji ne dolaze u Crnu Goru decenijama i radi se, po nekim procjenama, o 10 do 15 hiljada ljudi. Ostali, do 40 hiljada koliko se procjenjuje da imamo iseljenika sa pravom glasa, su na privremenom radu u inostranstvu i oni ovim Zakonom neće izgubiti biračko pravo", kaže Marić.

Dijaspora na izborima tradicionalno uglavnom glasa za opoziciju jer je čine većinom pripadnici manjinskih naroda – Bošnjaka i Albanaca.

„Ljudi na privremenom radu u inostranstvu dolaze svake godine ovdje. Dakle, opozicija neće izgubiti nijednog glasača, to odgovorno tvrdim. Čak i za ove prve, koji uopšte ne dolaze i ne glasaju, brisanje iz biračkog spiska je komplikovan postupak i mogao bi da se desi tek za godinu i po ili dvije", kaže Marić.

Put Nikšić - Podgorica, april 2021.

Put Nikšić - Podgorica, april 2021.

Za Vujovića je i ovdje namjera vlasti jasna.

„Izmjenama Zakona o registru prebivališta i boravišta žele da ostave na hiljade crnogorskih državljana na radu u inostranstvu bez prava glasa. Jasno je da je riječ o etničkom i izbornom inženjeringu", smatra Vujović..

On poziva vlast da prihvati dijalog o ovim pitanjima u novoformiranom skupštinskom Odboru za reformu izbornog zakonodavstva i da se ovako osjetljive stvari rješavaju konsenzusom.

„Mi moramo da insistiramo na tome jer Vlada ovim još jednom pokazuje svoj anticrnogorski karakter pošto se od izbora bavi uglavnom statusno - identitetskim pitanjima:Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, popisom i državljanstvom. Umjesto toga, pametnije joj bilo da se pozabave teškom zdravstvenom i ekonomskom situacijom i rastom nezaposlenosti", zaključuje Vujović.

Evropska Komisija pozvala je dvije strane na uzdržanost i poručila da svaka promjena legislative koja koja se odnosi na državljanstvo  mora biti sprovedena uz široke konsultacije i uz poštovanje prava Evropske Unije.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

Reklama