1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ekspanzija IT sektora, stižu i ukrajinski i ruski programeri

30. maj 2022.

IT industrija u Crnoj Gori snažno raste poslednjih godina a sada je stiglo dosta ukrajinskih i ruskih programera. Iako država daje milione ovom sektoru, biznis barijere teraju neke od najvećih IT kompanija iz zemlje.

https://p.dw.com/p/4C1nN
Montenegro | Dritan Abazovic und Arkadij Dobkin, Gründer von CEO EPAM Systems
Dritan Abazović i Arkadij Dobkin CEO EPAM SystemsFoto: B. Cupic/GOV.ME

Kao u celom svetu, informacione tehnologije (IT) ogromna su šansa i za razvoj Crne Gore, pokazuju podaci sa ovog tržišta. IT kompanije u Crnoj Gori rade i za neke od svetskh tehnoloških divova i država prepoznaje njihov potencijal, ali iz ovog sektora traže još odlučniju podršku i poručuju da će se ona itekako isplatiti.

Crnogorske IT kompanije najviše se bave web-dizajnom i digitalnim i affiliate marketingom, koji snažno rastu u celom svetu kao jedan od glavnih načina oglašavanja. Takođe razvijaju i aplikacije za računare i mobilne telefone a poslednjih godina počele su da prave i video-igrice.

Montenegro | Tarik Zaimovic, CEO von ICT Cortex
Tarik ZaimovićFoto: S. Matic/GOV.ME

„Proizvodi i usluge naših kompanija se koriste na 5 kontinenata i u više od 50 zemalja a koriste ih i neke od najvećih svjetskih korporacija kao što su Facebook, Microsoft, Bing, Adobe, Alibaba, AliExpress, Booking, Nike, Coca Cola, BMW, Prada…", kaže za DW Tarik Zaimović, direktor ICT Cortexa, grupacije koja okuplja oko 60 odsto IT kompanija u Crnoj Gori.

Dodaje da ova industija u Crnoj Gori u poslednjoj deceniji beleži konstantan rast a u poslednje 3 godine eksponencijalni rast i da o tome govore same brojke. Naime, crnogorske IT kompanije su prošle godine imale ukupan prihod od skoro 87 miliona evra a od toga je izvoz IT usluga bio preko 58 miliona, što je ogroman skok u odnosu na godinu ranije.

To je naročito značajno ako se zna da Crna Gora inače ima veoma mali izvoz i jedan je od svetskih rekordera po spoljnotrgovinskom deficitu.

Biznis barijere problem

IT industriji poslednjih godina stiže i značajna pomoć države.

,,Rastući trend IT industrije uticao je na to i da naša država strateški pristupi ovom sektoru”, kaže za DW Marijeta Barjaktarović – Lanzardi iz crnogorskog Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja. Ona jasno poručuje: ,,Cilj nam je da, uz podršku države, upravo IT sektor postane jedna od strateških grana razvoja crnogorske ekonomije."

Montenegro | Marijeta Barjaktarovic
Marijeta BarjaktarovićFoto: S. Matic/GOV.ME

To želi i Zaimović ali ukazuje i na neke stvari koje ne bi smele da se dešavaju.

,,Naša najveća kompanija u ovom sektoru Coinis je, nažalost, ove godine glavninu svog poslovanja premjestila u Ujedinjene Arapske Emirate zbog ogromnih biznis barijera u Crnoj Gori, za koje naša država nije imala sluha. Tamo su dobili vrlo povoljne uslove jer su u Emiratima vidjeli koliki je to potencijal, pošto je to kompanija koja može da naraste na milijardu dolara. Neozbiljno je kada imamo nešto što je domaće a ne možemo da ga valorizujemo", kaže Zaimović.

On tvrdi da IT industrija brzo može postati jedna od glavnih grana crnogorske ekonomije, uz turizam, ako bi država ispunila 3 preduslova: proglasila IT industriju strateškom granom razvoja, reformisala obrazovni sistem kako bi se digitalne vještine učile već od prvog razreda osnovne škole i sprovela digitalizaciju javne uprave.

„Za 8 godina broj zaposlenih u ovom sektoru bi se povećao nekoliko puta a prosječna plata bi bila 1500 eura. Birokratija u javnom sektoru bi bila svedena na minimum, samim tim i korupcija, poboljšao bi se standard svih naših građana i kao rezultat svega - ubrzao rast crnogorske ekonomije", uveren je Zaimović.

Država sada daje podršku u ranoj fazi razvoja startapova, osnovala je i Fond za inovacije i gradi veliki Naučno-tehnološki park u Podgorici. Bivši premijer Zdravko Krivokapić, kada je stupao na dužnost, obećao je da će država preko IT akademije proizvesti 500 novih stručnjaka u ovoj oblasti. Iz Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja kažu da je uskoro planirano osposobljavanje toliko nezaposlenih osoba za deficitarna IT zanimanja.

„Ciljna grupa su nezaposleni do 30 godina a Vlada će za ovo dati milion evra. Razvoja nema bez ljudi. Digitalne vještine su danas postale neizostavne i polako postaju presudan faktor kod zapošljavanja. Ulaganjem u vještine i ljude dugoročno ulažemo u napredak cijelog sektora”, kaže Barjaktarović – Lanzardi.

Ona najavljuje i osnivanje Kancelarije za digitalizaciju i inovacije, koja će biti pozicionirana na veoma visokom nivou, što, kaže, šalje snažnu poruku koliko je Vlada posvećena daljem jačanju ovog sektora.

Sve više stranih programera zbog rata u Ukrajini

Ukupna IT industrija u Crnoj Gori broji oko 1500 zaposlenih, kaže Zaimović. Što se tiče programera i IT stručnjaka iz inostranstva, situacija se drastično promenila jer je zbog rata u Ukrajini, u Crnu Goru došlo više stotina Ukrajinaca, Rusa i Belorusa, koji su već otvorili IT firme i počeli da rade. Takođe, poznata svetska softverska kompanija EPAM Systems preselila je deo svog poslovanja iz Ukrajine u Crnu Goru i otvorila predstavništvo koje već broji 200 ljudi.

„Dobar programer ili IT stručnjak u Crnoj Gori može zaraditi do 2500 evra mjesečno a u stranim kompanijama koje posluju ovdje još 30 % više. Ono sto je specifično za ovu industriju jeste da se programerima u Crnoj Gori ne isplati da idu vani, zbog toga što nam je standard značajno niži i sa ovim platama ovdje mogu vrlo ugodno da žive", objašnjava Zaimović.

On, ipak, upozorava da mimo pojedinaca u državnoj upravi, političari baš i ne razumeju značaj razvoja tehnologija i kako to može da poboljša standard svih nas.

„Uglavnom se to svodi na priče koje lijepo zvuče a koje nisu realne. I pored nevjerovatno velikog potencijala, IT industrija u Crnoj Gori najmanje je razvijena u odnosu na region, dok je poređenje sa EU misaona imenica. Mi i dalje čekamo u redovima gdje u razvijenim zemljama to ljudi završavaju online, ili koristimo papir a oni elektronski potpis. Zato nam je standard tu gdje jeste, pošto za stvari koje možemo da završimo za nekoliko minuta, mi trošimo dane i nedjelje, umjesto da se bavimo razvojem i zarađivanjem novca", zaključuje Zaimović.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.